Dojave o bombama u Hrvatskoj, ali i susjednim zemljama alarmiraju policiju već nekoliko tjedana. Najčešće su na meti škole i trgovački centri. No, dosad se pokazalo da su sve dojave, srećom, bile lažne.

Niz je započeo 30. ožujka u Banjoj Luci, kad su ravnatelji nekoliko osnovnih škola morali evakuirati đake i obustaviti nastavu zbog dojava o bombama. Dan kasnije evakuirani su šoping centri u Beogradu i Nišu.

U niz dojava uskoro su upale škole i trgovački centri u Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-nertvanskoj i Primorsko-goranskoj županiji, a danas i u Istarskoj županiji. Zbog toga je nastava prekinuta, učenici su poslani kući, a dućani i ugostiteljski objekti u šoping centrima su ispražnjeni.

Razni motivi

Iako dojavljivači o bombama još nisu identificirani i pronađeni, postoji nekoliko mogućnosti i motiva za takve dojave. Prva mogućnost je da se radi o nestašnim đacima, koji na taj način žele samo slobodan dan od obveza ili, pak, žele napraviti "spektakl" u školi.

Druga mogućnost je da se radi o pripremi za ucjene. Naime, hakeri pošalju nekoliko dojava o bombi, a zatim zatraže otkupninu kako to ne bi ponovno učinili i time omeli rad trgovačkog centra ili nastavu u školi.

No, s obzirom na način na koji su poruke pisane te na njihov sadržaj, zasad se najizglednijom čini treća opcija.

"Ovdje je na djelu ono što nazivamo obavještajnom diverzijom. Iako sve, na prvi pogled, djeluje kao tinejdžerska obijest, riječ je o osmišljenim akcijama strane obavještajne službe. Ovakvim dojavama oni postižu dva cilja. Prvo, destabiliziraju društvo i nanose štetu, a drugo, i njima puno bitnije, provjeravaju kako naš sustav zaštite reagira i djeluje.

Dobivaju iz prve ruke informacije koje i kakve sigurnosne snage reagiraju u ovakvim slučajevima, kakvi su protokoli, koliko sve ove akcije provjere traju. Dobiva se uvid i u slabe točke sustava, lokacije koje ostaju oslabljene nakon što protueksplozijski timovi dođu na mjesta gdje se navodno nalazi bomba. Na taj način imaju mogućnosti osmisliti stvarne bombaške napade ako se za njima ukaže potreba", rekao je za Novi list stručnjak za sigurnost Gordan Akrap.

Jezična barijera

To ne bi bio prvi put, jer je tijekom slične "pošasti" prije nekoliko godina utvrđeno da su prijetnje stizale s računalnih domena iz Rusije. Izgledno je kako se i sada radi o sličnom miljeu, jer se u tekstu miješaju ekavica i ijekavica, zbog čega se najvjerojatnije radi o tekstu koji je preveden ili generiran umjetnom inteligencijom.

"Kada iz Hrvatske dajete UI-ju na prijevod ili pisanje određeni tekst, umjetna inteligencija tu ne griješi, piše ili prevodi na čisti, pravopisno ispravan hrvatski jezik. Ali ako za to koristite računalo kojemu su na postavkama ćirilično pismo i potpuno strani jezik poput ruskog, događaju se sitnije greške. No te greške predstavljaju i svojevrsne tragove", smatra Akrap.

Tezu o obavještajnoj diverziji, Akrap potkrepljuje činjenicom da su na meti škole i trgovački centri. Naime, škole se odabiru jer javnost nikad nije ravnodušna prema objektima u kojima se nalaze djeca. U trgovačkim centrima se, pak, svakog dana nalaze tisuće ljudi.

Prijetnje dolaze u valovima

Uz to, lažne dojave o bombama dolaze u valovima tijekom nekoliko godina, a obično traju po desetak dana. Prvi put je u Hrvatskoj takav val zabilježen 2022. godine. Godinu poslije, zabilježen je još jedan val prijetnji, koji je stigao putem kriptiranih e-mail adresa, što je otežalo potragu za počiniteljima. To je ujedno i razlog zašto ni sada još uvijek nije poznato tko je poslao prijetnje. 

"Očito je riječ o šarajućim motivima, iz kojih je teško iščitati je li riječ o psihički poremećenoj osobi ili osobama, kao možda i osobama koje će hraniti medijska izvještavanja o tom događaju. Jasno je da je u ovakvim situacijama najveća odgovornost na djelatnicima MUP-a koji izlaze na svaku dojavu kako bi utvrdili jesu li dojave lažne, a još više i što prije otkriti počinitelja. Postupak nije jednostavan", rekao je stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila.