Profesorica komunikologije, politologinja Smiljana Leinert Novosel točno je predvidjela da će se izbori održati u proljeće. Sada kada se približno zna kada ćemo na izbore javljaju se i određene reperkusije. Leinert Novosel upozorava da će se preklopiti kampanje izbora za Europski parlament i Hrvatski sabor. Izbori za Europski parlament trebali bi se održati 8. lipnja, dakle nekoliko tjedana nakon što u glasačke kutije ubacimo listiće s favoritima za fotelje u Hrvatskom saboru.

'Znači da treba dati 'maksimalan gas' u prvom dijelu i pokušati ostvariti dominaciju u javnom prostoru', smatra stručnjakinja i dodaje da je logično to da je HDZ odlučio održati parlamentarne izbore prije europskih jer na njima ostvaruje bolje rezultate, a dobar uspjeh se u principu prelijeva i na one sljedeće, pogotovo sada, kada su gotovo zbijeni.

Koliko je spremna oporba?

Konačni rezultati dosta će ovisiti i o tome koliko su spremne oporbene stranke i njihovi blokovi.

'A čini se da baš i nisu spremni jer se piše da se tek slažu liste, točkaste koalicije i privlače poznati pojedinci. Dojma sam da je to HDZ iskoristio došavši sa spremnim listama i čini se da imaju naveliko spremnu strategiju kako će ići u izbornu kampanju', ističe naša sugovornica, a intrigira je koje će poteze povući oporba, hoće li se formirati u nekoliko blokova ili će ostati dominantno na tim točkastim koalicijama i pojedinačnim savezima.

Iako su Plenković i HDZ spremni krenuli u bitku za novi mandat te su pri objavi potencijalnog datuma raspuštanja Sabora odmah objavili nositelje lista po izbornim jedinicama, dali su oporbi materijala za 'bekend' jer nemaju nijednu nositeljicu.

Komunikologinja kaže da su vjerojatno procijenili da to njihovom biračkom tijelu ne smeta.

'Išli su s najjačim ljudima bez ikakvog kalkuliranja, stavili su one koji su najviše u medijima i koji su konkretno nešto i napravili. Ta logika drži vodu i čini se čvrstom', analizira Leinert Novosel te smatra da bi ipak trebali na liste postaviti poneku ženu, a pritom je važno na kojoj su poziciji. Ako ih stave pred kraj, nastavlja, to je poruka da su ih postavili samo zbog nekakvih kvota... i da im dubinski ne vjeruju. Nada se da će ih staviti pri vrh, čime bi 'pokazali da im je stalo da imaju uključenu i jednu i drugu stranu'.

'Točno idu kronološki, kako se očekivalo, nikakva jesen ni prevelika žurba, nego tempo koji odgovara HDZ-u. Vidjet ćemo što će izabrati predsjednik Milanović, ali najvjerojatnije će 12. svibnja biti konačan datum izbora', vjeruje Leinert Novosel.

Tko će od HDZ-ovih prvaka imati najteži posao? Plenković će nositi listu u 1. izbornoj jedinici, Gordan Jandroković u 2., Anđelko Stričak u 3., Ivan Anušić u 4., Marin Piletić u 5., Davor Božinović u 6., Tomo Medved u 7., Oleg Butković u 8., Ivan Malenica u 9., a Branko Bačić u 10. Izbornu listu u 11. izbornoj jedinici za dijasporu nosit će Zvonko Milas.

Raspoređeni prema porijeklu

Profesor Ivan Rimac s Pravnog fakulteta u Zagrebu kaže da je HDZ na čelo lista postavio dugogodišnje ministre, one za koje je u ovom trenutku sigurno to da ne vuku neku aferu.

'Svi oni koji su bili u nekim aferama ili s utezima više-manje su skriveni', smatra Rimac.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, koja se u posljednje vrijeme spominje u kontekstu sumnjivih poslova na Geodetskom fakultetu, bit će zadužena za izradu izbornog programa HDZ-a. Rimac kaže da s te funkcije ne ide direktno pred birače.

'Ovi ministri koji su tu, s izuzetkom Damira Habijana, koji je relativno recentno imenovan za ministra pa je možda procijenjeno da možda još nije dovoljno profiliran za glasačko tijelo, raspoređeni su više prema porijeklu nego prema području koje pokrivaju i gdje su realno važni, tako da je to na neki način čudno', smatra Rimac.

Prema takvom rasporedu, Branko Bačić borit će se za birače u južnoj Dalmaciji mada je po trenutnoj funkciji najinteresantniji na Kordunu i Baniji zbog obnove. A u mandatu Olega Butkovića otvoren je Pelješki most, no on se kandidira na području na kojem je bio gradonačelnik prije osam godina.

'Očito da Vlada nije htjela ići za validacijom svojih uspjeha niti se htjela na bilo koji način izložiti da osjeti kritiku zbog djelovanja u proteklom mandatu, već se išlo na nekakav zavičajni model kandidiranja', kazao je stručnjak.

Zanimljivo će biti i u Slavoniji, u kojoj Domovinski pokret snažno prijeti HDZ-u zdesna. Rimac kaže da je Ivan Anušić, dok je bio župan, s Ivanom Radićem, gradonačelnikom Osijeka u novije vrijeme, napravio velik posao.

'Toliko je investicijama okružio Osijek da je bilo neminovno da padne u ruke HDZ-a na lokalnim izborima kako bi investicije krenule i u sam grad', naveo je Rimac, istaknuvši da je u Slavoniji ta priča s grubom, pa čak i militarizacijskom retorikom uvijek prolazila, tako da će Anušić kao ministar obrane imati velike šanse.

Istaknuo je da je teško predvidjeti kako će tko kotirati po izbornim jedinicama 'zbog potpunog kaosa koji je HDZ napravio s novim izbornim jedinicama, a koje se tek djelomično preklapaju sa starima'. 'Vjerujem da je tim koji je to radio gledao prethodne rezultate kako bi naštimao što povoljnije pozicije za HDZ-ove kandidate', mišljenja je analitičar te ističe da ništa na izborima nije sigurno.

Nešto će se pitati i oporbu.

Rimac smatra da je HDZ procijenio da je bolje što prije raspisati izbore te ne pustiti da oporba gricka biračku bazu HDZ-a.

'Oporba je krenula vrlo žestoko i raspravom u Saboru, koja nije pretjerano zanimljiva publici, ali je skupom na Markovu trgu pokazala da je spremna ući u živu kampanju i u direktan kontakt s biračima, a ne samo na dvorsko prepucavanje u Saboru', objašnjava Rimac te ističe da je to moglo predstavljati prijetnju HDZ-u prije svega u osvještavanju birača da je moguće skupiti kritičnu masu da ih se sruši s vlasti. Zbog toga su zaključili da je bolje sada raspisati izbore kako bi skratilo vrijeme u kojem bi oporba mogla održati puno velikih skupova nego da odugovlače pa da oporba generira pozitivan trend za sebe.

Tomašević došao do zraka

Pored SDP-a - koji je, čini se, došao do zraka - uspjeh može polučiti Možemo jer je Tomislav Tomašević prestao biti nijemi svjedok kritika u Zagrebu te se angažirao u medijima.

'Tomašević je prije nego što je dobio mandat gradonačelnika u Zagrebu bio jako aktivan, medijski prisutan i vidljiv. Onda je odjednom potpuno potonuo nakon što je preuzeo vlast. Vjerujem da je razlog bila preplavljenost svim mogućim problemima koje je ostavio Milan Bandić', kaže Rimac i dodaje kako je očito da su shvatili da to što on pokušava riješiti nešto nije dovoljno vidljivo i da pred parlamentarne izbore mora ući u intenzivniju medijsku komunikaciju s javnošću. Predstavljen je niz rješenja za Zagreb, što dobro dođe da se vidi da imaju drugačija rješenja za razvoj države, kao i da nisu samo 'sjedili i plakali'.