Od studenta generacije do mogućeg premijera

Dejan Šoškić rođen je 15. ožujka 1967. godine u Beogradu. Potječe iz obitelji s dugom akademskom i političkom tradicijom jer je njegov otac Branislav Šoškić bio ekonomist, sveučilišni profesor i akademik, ali i predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Crne Gore od 1985. do 1986. godine.

Šoškić je 1989. godine diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, a iste godine proglašen je studentom generacije Sveučilišta u Beogradu. Magistrirao je 1993., a doktorirao 1999. godine iz područja financija, baveći se upravljanjem portfeljem i investicijskim fondovima.

Tijekom akademske karijere usavršavao se u Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskoj i Švicarskoj. Bio je Fulbrightov stipendist, a kao gostujući predavač radio je na nekoliko američkih sveučilišta, među kojima je i prestižni Berkeley.

Danas je redoviti profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, na kojem predaje predmete povezane s financijskim tržištima, vrijednosnim papirima, ekonomskom statistikom i analizom rizika. Autor je i koautor više stručnih knjiga o financijskim tržištima, investicijskim fondovima i ekonomskim statistikama.

Guverner koji je podnio ostavku nakon dolaska naprednjaka na vlast

Najpoznatije razdoblje Šoškićeve profesionalne karijere povezano je s Narodnom bankom Srbije. Prije dolaska na njezino čelo bio je savjetnik u Narodnoj banci Jugoslavije, član Savjeta Narodne banke Srbije, a zatim i predsjednik tog tijela.

Za guvernera je izabran 28. srpnja 2010. godine, na prijedlog tadašnjeg predsjednika Srbije Borisa Tadića. Na toj se dužnosti zadržao nešto više od dvije godine.

U kolovozu 2012., nakon dolaska nove političke većine, podnio je ostavku zbog najavljenih izmjena Zakona o Narodnoj banci Srbije. Šoškić je smatrao da se predloženim promjenama ozbiljno narušava neovisnost središnje banke o izvršnoj vlasti, što je ocijenio suprotnim međunarodnim standardima.

Njegova ostavka bila je jedan od prvih važnijih institucionalnih sukoba nakon dolaska Srpske napredne stranke na vlast, a na mjestu guvernera naslijedila ga je Jorgovanka Tabaković, dugogodišnja dužnosnica SNS-a.

Godinama tvrdio da nema političkih ambicija

Zanimljivo je da Šoškić godinama nije pokazivao želju za ulaskom u stranačku politiku. Kada se 2022. njegovo ime spominjalo među mogućim oporbenim kandidatima za predsjednika Srbije, odgovorio je da nema političkih ambicija te da bi se, da ih je imao, već ranije priključio nekoj stranci.

Ipak, u sljedećih godina ostao je jedan od javno prisutnijih ekonomskih kritičara Vučićeve vlasti upozoravajući na korupciju, nedovoljna ulaganja, kvalitetu gospodarskog rasta i zaostajanje Srbije za usporedivim državama srednje i istočne Europe.

Njegovo ime ponovno je privuklo pozornost kada je u rujnu ove godine objavljeno da se nalazi na 27. mjestu Studentske liste 'Studenti pobeđuju'. Bio je to njegov prvi ulazak u izbornu politiku nakon više od desetljeća akademskog i javnog djelovanja izvan stranaka.

Vučić ga napadao zbog dinara

Šoškićevo pojavljivanje na Studentskoj listi nije prošlo bez reakcija Aleksandra Vučića i medija bliskih SNS-u. Vučić je tijekom kampanje ironično izjavio da bi Šoškića ponovno postavio za premijera samo kako bi 'opet uništio dinar'.

Tom je izjavom kritizirao njegov raniji rad na čelu Narodne banke Srbije.

Šoškićevi kritičari njegov mandat povezuju s nestabilnošću domaće valute i ekonomskim problemima tog razdoblja. Njegovi zagovornici, s druge strane, naglašavaju da je napustio dužnost zbog protivljenja političkom utjecaju na središnju banku.

Što Šoškić želi promijeniti u Srbiji?

U razgovoru za britanski The Times, objavljenom nakon izborne pobjede Studentske liste, Šoškić je naglasio da nova vlast mora uspostaviti transparentnost javnih ugovora i omogućiti neovisan rad institucija.

Prema njegovim riječima, prioritet bi trebalo biti oslobađanje tužiteljstva i pravosuđa od političkog utjecaja, kao i stvaranje uvjeta za slobodnije medije. Upozorio je i da je korupcija jedan od razloga zbog kojih se Srbija udaljava od Europske unije.

Govoreći o europskim integracijama, rekao je da Studentska lista zagovara referendum o mogućem članstvu u EU-u nakon završetka pristupnih pregovora.

Zašto se spominje kao mogući premijer?

Nakon pobjede Studentske liste na parlamentarnim izborima otvorilo se pitanje tko će preuzeti vođenje nove srbijanske vlade. Iako je nositelj liste kardiolog Ilija Srdanović, to ne znači da će upravo on postati premijer.

Među imenima koja se spominju u medijskim analizama nalazi se i Šoškić.

Njegova prednost jest iskustvo u upravljanju važnom državnom institucijom, poznavanje ekonomskih i financijskih pitanja te akademska karijera. Za razliku od većine kandidata Studentske liste koji dolaze izvan državnog sustava, Šoškić je već obnašao jednu od najvažnijih javnih funkcija u Srbiji.

Express, prenoseći analizu Deutsche Wellea, navodi da se njegovo ime često spominje među mogućim kandidatima za predsjednika vlade. Britanski The Times također ga opisuje kao istaknutog kandidata Studentske liste kojem se predviđa važna uloga u novoj vlasti, no zasad nema potvrde da je Studentska lista službeno odlučila predložiti Šoškića za mandatara.

Može li profesor ekonomije okupiti tako različitu političku većinu?

Studentska lista okupila je ljude vrlo različitih političkih i svjetonazorskih uvjerenja. Uz Šoškića, među njezinim istaknutim kandidatima nalaze se kardiolog Ilija Srdanović, akademik Radomir Saičić, sociolog Jovo Bakić, bivši košarkaš Dejan Bodiroga i glazbenik Feđa Dimović.

Povezuje ih zahtjev za promjenom načina funkcioniranja institucija, ali postoje razlike u pogledima na pojedina politička pitanja. Upravo će zato izbor budućeg premijera biti jedan od prvih ozbiljnih testova jedinstva Studentske liste.

Osoba koja preuzme vođenje vlade morat će uskladiti različite stavove unutar parlamentarne većine, ali i voditi državu kroz reforme pravosuđa, gospodarstva i javne uprave.