Planine tutnje kada se s njih odroni lavina. Masa snijega, koja može dosegnuti brzinu do 130 kilometara na sat, nosi sa sobom tisuće tona materijala i pretvara padinu u razornu bijelu bujicu. Ove zime u Europi taj prizor postao je smrtonosna stvarnost.
Prema podacima Europske službe za upozoravanje na lavine (EAWS), od listopada 2025. poginulo je najmanje 99 ljudi, većinom u Alpama, najvažnijem europskom skijaškom području koje se proteže kroz Francusku, Italiju, Švicarsku i Austriju.
Samo u francuskim Alpama lavine su od 26. prosinca usmrtile 28 osoba, što je višestruko više od prosječnih osam poginulih u ovom dijelu sezone, navodi Nacionalna udruga za proučavanje snijega i lavina (ANENA). I u Italiji i Švicarskoj broj stradalih znatno je iznad uobičajenog.
vezane vijesti
Snaga lavina pokazala se i u Švicarskoj, gdje je lavina izbacila vlak iz tračnica i ozlijedila pet osoba, dok je druga u Francuskoj probila prozore planinskog skloništa i zatrpala kuhinju snijegom, piše CNN.
Zašto je ova zima opasnija?
Za nastanak lavine potrebna su tri elementa: snijeg, padina strmija od 30 stupnjeva i okidač – poput svježeg snijega, topljenja, čovjeka, životinje ili vjetra. Ti su uvjeti u Alpama prisutni svake zime, no ove sezone kombinacija meteoroloških okolnosti pokazala se posebno nepovoljnom.
Stéphane Bornet, direktor ANENA-e, objašnjava da je nakon prvog snijega u studenome uslijedilo razdoblje visokog tlaka zraka, tijekom kojeg se snježni pokrivač pretvorio u takozvane ‘kutne kristale’ – zrnca nalik šećeru koja se slabo povezuju s drugim slojevima. Sama po sebi nisu opasna, ali kada ih prekrije novi snijeg, stvaraju nestabilan sloj koji djeluje poput ‘pokretne trake’ i omogućuje lavini da lako sklizne niz padinu.
U posljednjim tjednima na velikom dijelu Europe palo je nekoliko metara novog snijega, potaknuto neuobičajeno južnom mlaznom strujom koja je donijela obilne oborine i poplave u nižim predjelima. Istodobno je vjetar dodatno nanosio snijeg, stvarajući velike nakupine.
Zbog toga su regionalne službe u više navrata proglasile četvrti, a ponegdje i peti – najviši – stupanj opasnosti od lavina.
Stručnjaci ističu da su takve zime rijetke, ali ne i izvanredne. Mogu se pojaviti svakih pet do 15 godina. Povezanost s klimatskim promjenama teško je izravno dokazati, no znanstvenici upozoravaju na sve izraženije oscilacije između snijega i kiše na velikim nadmorskim visinama, što dodatno utječe na stabilnost snježnog pokrivača.
Rizik izvan uređenih staza
Iako su planine turistički uređene, i dalje ostaju divlje i nepredvidive. Posebno je rizično skijanje izvan uređenih staza. Psiholog Audun Hetland, koji proučava donošenje odluka u lavinskim uvjetima, upozorava da turisti koji su uložili znatan novac u skijaški odmor ponekad ignoriraju upozorenja jer žele ‘izvući vrijednost’ iz putovanja.
U posljednjim tjednima među poginulima je bilo više turista. Iako je skijanje izvan staza sve popularnije, stručnjaci naglašavaju da bolja edukacija, oprema i organizirane spasilačke službe smanjuju rizik – pod uvjetom da se poštuju upozorenja.
Stručnjaci savjetuju redovito praćenje lavinskih prognoza, angažiranje lokalnih vodiča i izbjegavanje strmih padina dok se novi snijeg ne stabilizira. U dijelu Švicarske opasnost bi se mogla smanjiti tijekom idućeg tjedna, no u nekim dijelovima Francuske nestabilnost snježnog pokrivača mogla bi potrajati još nekoliko tjedana.
Lavine su dio planinskog ciklusa, ali ova zima pokazuje koliko brzo priroda može prijeći granicu između zimskog užitka i smrtonosne prijetnje.
