Zoran Zaev i Aleksis Cipras, dva energična socijaldemokrata u ranim četrdesetima, izgledali su poput presretne braće blizanaca kad su nedavno na Unijinu samitu u Sofiji objavili kako su na korak od rješenja jednog od najbesmislenijih sporova u novijoj svjetskoj povijesti, koji već 27 godina blokira normalan život u tom dijelu Balkana. Riječ je, dakako, o sporu oko imena te države, koju Grčka nikako ne želi propustiti u međunarodne institucije pod imenom Republika Makedonija, pod kojim je priznaje 137 članica Ujedinjenih naroda, dok su je drugi nazivali Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (FYROM).

Rješenje zvano Sjeverna Makedonija dva premijera su prezentirala u utorak na istodobnim konferencijama za medije. Cipras je o dogovoru govorio prilično suzdržano, ustvrdivši tek kako je u pitanju 'velika diplomatska pobjeda, jer dogovor prvi put jamči da naš sjeverni susjed više nikada ne može polagati prava na nasljeđe antičke grčke civilizacije'.

Zaev je iznio nešto više detalja o dogovoru, koji će biti potpisan u subotu na grčkoj strani jezera Prespa. Makedonska strana tvrdi da će službeni jezik zemlje biti makedonski (bez fusnote o slavenskom porijeklu jezika), a nacionalnost 'makedonska/građani Sjeverne Makedonije', što, kako tumači vlada i većina bliskih joj medija, jamči očuvanje makedonskog identiteta. Kao posljedica dogovora, kako donosi dobro obaviješteni portal sdk.mk, 28. lipnja Makedonija bi trebala dobiti pozivnicu za početak pregovora s EU-om, a 12. srpnja zemlja će biti pozvana u članstvo NATO-a. Dogovor o novom imenu trebao bi ratificirati makedonski parlament, a potom će se ime upotrebljavati u pregovorima s EU-om u periodu ne duljem od narednih pet godina. Za to vrijeme Makedonci bi trebali izaći na referendum, a u slučaju uspjeha referenduma, ratificirat će ga i grčki parlament. Tek tada ime ide u međunarodnu upotrebu.

Spin vlasti i kritika oporba

Temeljem izrečenog na tiskovnoj konferenciji premijera Zaeva, makedonski analitičari smatraju da je dogovor povoljan po Makedoniju. Politolog Nenad Marković za Deutsche Welle primjećuje kako se nije očekivalo da se pridjev 'makedonski' uopće spominje u kategoriji 'nacionalnost' jer predmet pregovora nije bio etnički, već politički identitet Makedonaca. Dodaje da je vrlo važna i činjenica da bi međunarodni kodovi zemlje (MK/MKD) trebali biti zadržani, što bi trebalo razveseliti građane koji su godinama na granici morali skidati svoju naljepnicu MK na automobilima kako bi uopće ušli u Grčku.

No nisu svi tako oduševljeni. Oporba u obje zemlje zaprepaštena je ishodom pregovora. Novi šef VMRO-DPMNE-a Hristijan Mickovski, koji je na tom mjestu smijenio bivšeg premijera načetog korupcijskim istragama Nikolu Gruevskog, ustvrdio je da je riječ o 'kapitulaciji'. Jednako tako ljut je i Kirijakos Micotakis, lider oporbene Nove demokracije u Grčkoj, koji tvrdi da je Cipras potpisom na dogovor priznao identitet slavenskih Makedonaca, što je, po njemu, ravno izdaji.

Micotakis je zatražio hitan sastanak s predsjednikom Prokopisom Pavlopulosom, koji također dolazi iz redova konzervativne (i oporbene) Nove demokracije, baš kao i makedonski predsjednik Đorđi Ivanov, kojega je na funkciju šefa države kandidirao VMRO-DPMNE. U Skopju pak sastanak šefa države Ivanova s premijerom Zaevom i ministrom vanjskih poslova Dimitrovom trajao je točno šest minuta – dakle, nije ga ni bilo. Oba predsjednika po ustavima obiju država imaju vrlo široke ovlasti, zbog čega je vrlo izgledno da će (posebno Ivanov) svim raspoloživim sredstvima blokirati dogovor, čak i ako referendum prođe. To bi dogovor moglo dovesti u svojevrsni pravni vakuum, jer bi Makedonija možda promijenila ime za upotrebu u pregovorima s EU-om, no ne i ustav, što će – u to smo prilično sigurni – nakon određenog vremena dovesti do grčkog revolta i povratka pregovora na mrtvu točku.

Najveći dobitnici – EU i NATO

Dimitar Bečev, politički analitičar sa sofijskog Instituta za europske politike, u analizi za Al Jazeeru ocjenjuje da bi najveći dobitnik ovog dogovora, barem na geostrateškoj razini, trebali biti EU i NATO. 'Zemlja koja je 2017. bila na rubu unutrašnjeg konflikta sad je na rubu članstva u NATO-u, što će nakon prošlogodišnjeg ulaska Crne Gore poprilično podići moral ovom vojnom savezu i Zapadu donijeti još jednu pobjedu u borbi za utjecaj s Rusijom', piše Bečev.

Imajući u vidu ovakve glasove, kao i najavu Carla Bildta, bivšeg švedskog premijera i svojedobno glavnog pregovarača EU-a za makedonsko-grčki spor, da EU sad treba uložiti dodatne napore da svi prihvate dogovor, izgledno je da će u narednom periodu uslijediti snažan pritisak međunarodne zajednice na obje strane da što prije realiziraju dogovor. To se već vidi po reakcijama iz Makedonije, u kojoj simpatizeri vlasti opijeni euforijom napadaju sve kritičke glasove da stoje na strani VMRO-DPMNE-a i protive se euroatlantskim integracijama i napretku zemlje. U Grčkoj će, s druge strane, Cipras imati velikih problema namaknuti parlamentarnu većinu koja bi podržala dogovor jer su koalicijski partneri već iskazali žestoke rezerve.

Bilo kako bilo, makedonsko-grčka trakavica definitivno neće završiti u subotu potpisom Zaeva i Ciprasa na dogovor. Ako je vjerovati nevjerojatnim detaljima iz sporazuma koji kaplju po grčkim medijima, poput toga da će lažno antikvizirani spomenici u Skopju morati sadržavati fusnotu o 'helenskom nasljeđu', noćna mora za dva 'brata blizanca' tek je počela.