U jeku globalne nesigurnosti, a koja se i diljem Europske unije reflektira razdorom oko toga što bi ujedinjena Europa i njene vrijednosti trebale biti, europske institucije poželjele su odati počast svima čiji napori 'brane mir, demokraciju i ljudsko dostojanstvo'. Upravo je zato 2025., povodom 75. obljetnice Schumanove deklaracije kao polazišne točke pokretanja Europske unije (zbog koje se 9. svibnja slavi kao Dan Europe), odlučeno da se ove godine uvede priznanje Europski red za zasluge.

Prvo europsko odlikovanje te vrste zamišljeno je kao dopuna nacionalnim odlikovanjima i priznanjima te se fokusira na Europu u cjelini, a namijenjeno je 'pojedincima koji su dali velik doprinos europskoj integraciji ili promicanju i obrani vrijednosti sadržanih u Ugovorima'. Odluku o nagrađenima donijelo je povjerenstvo za odabir, a imenovalo ga je predsjedništvo Europskog parlamenta (EP) na razdoblje od četiri godine.

U prvom povjerenstvu nalaze se predsjednica EP-a Roberta Metsola, potpredsjednice Ewa Kopacz i Sophie Wilmès te 'istaknute europske ličnosti' Michel Barnier (bivši premijer Francuske), José Manuel Barroso (bivši predsjednik Europske komisije), Josep Borrell (bivši potpredsjednik EK-a) i Enrico Letta (bivši premijer Italije). Zatekli smo se u Strasbourgu upravo na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta na kojoj je 19. svibnja proglašeno prvih 20 dobitnika ove nagrade.

Među imenima se ističu aktualna predsjednica Moldavije Maia Sandu, bivša njemačka kancelarka Angela Merkel te bivši poljski predsjednik Lech Wałęsa. Za Hrvatsku je znatno zanimljivije to da je jedan od laureata i Marc (Marko) Gjidara, francuski pravnik i politolog hrvatskih korijena. Njega su za ovu nagradu predložili premijer Hrvatske Andrej Plenković i predsjednik Sabora Gordan Jandroković zbog njegove uloge u pomaganju ulasku Hrvatske u EU. Samo priznanje podijeljeno je u tri kategorije: član Reda (koji je dobio Gjidara), uvaženi član Reda i istaknuti član Reda.

'Hrvatska je doista zemlja mog podrijetla kojoj sam želio pomoći, na svoj mali način, na njezinu putu prema Europskoj uniji', rekao je Gjidara prilikom primanja nagrade.

Francuska i Hrvatska: 'Jedna mi je u srcu, a u drugoj sam se rodio'

Prema Hrvatskom biografskom leksikonu, Gjidara je rođen u mjestu Méricourt 13. svibnja 1939. godine kao sin drniških doseljenika. U Lilleu je diplomirao pravo i političke znanosti, a u bogatoj akademskoj karijeri bavio se javnim pravom u najrazličitijim oblicima: od upravnog, ustavnog, poreznog i međunarodnog prava do zaštite okoliša, sporta i gospodarskog prava.

Zanimljivo je to da se bavio i analizama istočnoeuropskih, poglavito jugoslavenskih institucija, čime je upućivao na uzroke kriza, među kojima je nepostojanje građanskih sloboda i demokratskih institucija detektirao kao 'zametke raspada višenacionalnih država'. Gjidara je danas profesor emeritus na Sveučilištu Paris-Panthéon-Assas, počasni doktor Sveučilišta u Splitu te suosnivač, član ili direktor nekoliko francusko-hrvatskih znanstvenih društava na Sorbonni usmjerenih na hrvatsku kulturu.

Na samoj dodjeli nagrada govorio je na francuskom, no potom je u razgovoru s hrvatskim novinarima pokazao vrlo dobro znanje našeg jezika. Na upit tportala prisjetio se uvjeravanja Europske unije da i Hrvatska zaslužuje biti članica, što se naposljetku ostvarilo 2013. godine.

'Najveći izazov? To što Francuska, gdje sam rođen, nije baš bila sklona Hrvatskoj zbog rata, a i nakon toga. Znate da je francuska diplomacija bila malo problematična što se tiče Hrvatske i mislim da sam imao više poteškoća u Francuskoj nego u Hrvatskoj kad sam želio spojiti jednu domovinu s drugom domovinom. Onu koja mi je u srcu i onu u kojoj sam se rodio. Što se mene tiče, spojiti te dvije domovine bio je najveći izazov', prisjetio se Gjidara.

Radio na tužbi protiv Boba Dylana: 'Židovi mogu osjetiti nacističku krv, a Srbi hrvatsku krv'

Konačni ulazak Hrvatske u EU ocijenio je tijekom razgovora s novinarima velikim korakom hrvatske povijesti, rekavši da su Hrvati uvijek bili Europljani i pripadali centralnoj Europi te je Hrvatska, unatoč tome što je bila dio Jugoslavije, 'više dijelila povijest s Mađarskom, Austrijom i Italijom nego s drugim državama'.

Poznato je i to da je ovaj francuski pravnik drniških korijena reagirao na bilo kakve kritike Hrvatske, pa čak i kada su posrijedi svjetski glazbenici. Tako je u razgovoru za časopis Rolling Stone 2012. godine Bob Dylan pokušao reći da rasizam sputava SAD. Međutim, podsjeća britanski The Guardian, pritom je spomenuo Hrvate na način koji je razbjesnio hrvatsku zajednicu u Francuskoj.

'Ako imate robovlasnika ili člana Ku Klux Klana u vašoj krvi, crnci to mogu osjetiti. To se prožima do današnjeg dana. Baš kao što Židovi mogu osjetiti nacističku krv, a Srbi hrvatsku krv', rekao je Dylan.

Gjidara je kao pravnik tada podnio tužbu protiv njega, ali na upit novinara Hine naveo je da ipak nije došlo do sudskog epiloga.

'Sud je smatrao da on kao stranac ne može biti suđen u Francuskoj. Vratio se u Ameriku i nismo dobili nikakve isprike', prisjetio se Gjidara.

Dodao je i da misli kako je izdavač zbog intervjua morao platiti kaznu od 800 eura, međutim nismo našli nikakvu potvrdu ove tvrdnje.

Vladavina prava i niska izlaznost Hrvata na EU izbore: 'Ne bih rekao da je gore nego u Francuskoj'

Gjidari je drago da je Hrvatska danas u EU, no naveo je da ima i problema, primarno u javnoj upravi. Krivnju za to vidi u nasljeđu jugoslavenskog samoupravljanja te kaže da bi javnu upravu trebalo 'dezorganizirati' i smatra da u tome njegova druga domovina može biti uzor Hrvatskoj.

'Francuska ima efikasan princip što se tiče javne uprave, a to je dekoncentracija. To je način na koji država može biti prisutna na cijelom teritoriju, što nije slučaj u Hrvatskoj. Ima dosta provincijalizma i ne mogu reći da je država svugdje prisutna. Mislim da donekle ima i malo feudalizma kod nekih lokalnih političara jer više rade za svoju regiju ili pokrajinu nego za državu', upozorio je Gjidara u razgovoru s novinarima.

Na kraju smo pitali našeg sugovornika o nedavnom izvješću organizacije Civil Liberties Union for Europe (Liberties), prema kojem se Hrvatska, s Bugarskom, Mađarskom, Italijom i Slovačkom, našla među zemljama u kojima se narušava vladavina prava. Također, Hrvatska je od svoje samostalnosti, prisjeća se pravnik francuskih korijena, htjela ući u EU, ali na izborima za Europski parlament 2024. godine imali smo najlošiju izlaznost u cijeloj Europskoj uniji te je u Hrvatskoj glasalo svega 21,35 posto birača. Međutim Gjidara ne smatra da u tom pogledu imamo veće probleme nego druge države iz naše europske zajednice.

'Kao Francuz mogu vam reći da se i u Francuskoj narušava taj princip (vladavine prava, op.a.). Ne mislim da je situacija u Hrvatskoj gora nego u Francuskoj, možda bih rekao da je već i obratno. Mislim da je Hrvatska danas stabilna demokracija, ali naravno da ima nekoliko izazova, unutarnjih izazova. Neizlazak na europske izbore fenomen je koji postoji svugdje i dobar postotak glasača nije glasao. Mislim da to nije nikakva drama jer čak i EU ponekad zna zalutati. Tako da razumijem ljude koji ne izlaze na europske izbore, ali to je fenomen koji je prisutan u cijeloj Europi, u svim državama', zaključio je Gjidara.