Naime Finci kažu da bi takva formulacija mogla potkopati samu srž klauzule o međusobnoj obrani unutar NATO-a.

Riječ je o poruci sadržanoj u diplomatskoj depeši američkog State Departmenta od 20. siječnja, u koju je uvid imao Politico. Taj dokument otkriva koliko su pojedine formulacije osjetljive u području nacionalne sigurnosti, osobito u kontekstu mirovnih pregovora Kijeva i Moskve.

Prema depeši poslanoj iz američkog veleposlanstva u Helsinkiju u Washington, finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen o tome je 19. siječnja razgovarala s američkim zastupnicima Jackom Bergmanom i Sarah Elfreth, članovima Odbora za oružane snage Zastupničkog doma.

Zamagljivanje bitne razlike

Valtonen je tom prilikom naglasila da je Rusija 'dugoročna strateška prijetnja' te upozorila na opasnost 'slabog' mirovnog sporazuma koji bi Ukrajini otežao obranu od buduće ruske agresije.

No osobito je upozorila na korištenje izraza poput 'sigurnosna jamstva slična članku 5.' za Ukrajinu nakon rata. Time bi se, smatra, mogla zamagliti razlika između NATO-ove obaveze iz članka 5. i eventualnih bilateralnih obećanja koja bi pojedine države dale Ukrajini.

U depeši se navodi i da je rekla kako mora postojati 'vatrozid' između NATO-a i budućih sigurnosnih aranžmana za Ukrajinu. Slične je poruke, prema istom dokumentu, iznijela finska ministrica obrane na odvojenom sastanku.

Sadržaj depeše pokazuje i širu zabrinutost finskih čelnika koji, iako žele pomoći Ukrajini, pitanje formalnih sigurnosnih jamstava smatraju iznimno osjetljivim.

Tako je finski dužnosnik poručio da ured ministrice Valtonen ne komentira povjerljive razgovore, ali je naglasio dugoročni cilj Helsinkija da Ukrajina jednog dana postane članica NATO-a. 'Cilj Finske je osigurati da Ukrajina dobije najjače moguće sigurnosne aranžmane i jamstva u potpori održivom i trajnom miru', rekao je dužnosnik koji je želio ostati anoniman. 'Stav Finske je da budućnost Ukrajine leži u NATO-u.'

Bivši dužnosnici i analitičari NATO-a ocjenjuju da depeša odražava rastuću zabrinutost u više glavnih gradova oko toga kako bi odnos prema poslijeratnoj Ukrajini dugoročno mogao utjecati na same članice tog saveza.

'Članak 5. je rezerviran isključivo za NATO'

Edward Wrong, bivši dužnosnik NATO-a, upozorava da 'korištenje izraza članak 5. u drugim kontekstima implicira uključenost NATO-a, a ona zapravo nije dio nijednog od predloženih aranžmana'. 'Finska i mnoge druge članice žele jasno dati do znanja da je članak 5. jedinstven i rezerviran isključivo za NATO', istaknuo je.

Američki State Department odbio je komentirati navode iz depeše. Zastupnica Elfreth nije se izravno osvrnula na sastanak s Valtonen, ali je poručila kako je iz brojnih susreta jasno da su saveznici u NATO-u 'predani zajedničkim ciljevima obrane partnera od ruskih i drugih neprijateljskih utjecaja'. Bergman to nije želio komentirati.

Opasna retorika

Analitičari upozoravaju da bi pozivanje na članak 5. kao usporedbu moglo imati i političke posljedice u pojedinim zemljama. Josh Shifrinson sa Sveučilišta Maryland ističe da bi takva retorika mogla dati argumente oporbenim skupinama koje se protive snažnijem angažmanu oko Ukrajine.

Rachel Ellehuus, bivša dužnosnica američkog Ministarstva obrane raspoređena u NATO-u, upozorava i na još jedan rizik: ako bi Rusija testirala takvo 'slično' jamstvo, a zemlje koje podržavaju Ukrajinu ne bi odlučno reagirale, to bi moglo otvoriti pitanje vjerodostojnosti samog članka 5.

Ovu raspravu složenijom čini i činjenica da dio europskih članica NATO-a s oprezom promatra kritičan odnos američkog predsjednika Donalda Trumpa prema tom savezu, kao i njegove zahtjeve za većim obrambenim izdvajanjima. U takvim okolnostima formulacije koje se koriste u javnosti dobivaju još veću težinu.