Povjerenik za migracije Magnus Brunner taj je plan opisao kao ‘ključni dio slagalice’ u nastojanjima EU-a da dodatno postroži migracijsku politiku. Pregovarači Vijeća EU-a, Europskog parlamenta i Europske komisije trebali bi postići konačan dogovor tijekom završne runde pregovora u srijedu.

Prema podacima koje navodi Europska komisija, iz Europske unije trenutačno se vraća oko 20 posto odbijenih tražitelja azila, dok noviji podaci Eurostata pokazuju da je taj udio nešto viši i prelazi 25 posto.

‘Osobe koje nemaju pravo ostati u Europskoj uniji moraju biti učinkovito vraćene’, rekao je Brunner za POLITICO. ‘Nova pravila omogućit će nam veću kontrolu nad time tko može doći u EU, tko može ostati, a tko mora otići. Upravo to europski građani očekuju i to moramo isporučiti.’

Stroža migracijska politika posljednjih je godina postala dominantan politički smjer diljem Europe, kao dio šireg zaokreta udesno. Upravo se nizak broj povrataka odbijenih migranata često koristi kao glavni argument političara koji zagovaraju oštrije mjere. Na razini EU-a povećanje broja deportacija postalo je jedan od ključnih elemenata pokušaja jačanja kontrole nad vanjskim granicama Unije.

Stroža pravila, kazne, pretrage domova

Ako prijedlog bude prihvaćen, predviđaju se stroža pravila za osobe koje se smatraju sigurnosnom prijetnjom, uključujući mogućnost pritvaranja i dugotrajne zabrane ulaska u EU. Uvode se i kazne za one koji ne surađuju s vlastima, kao i ovlasti za pretragu domova migranata.

Novi zakon državama članicama omogućio bi i slanje osoba kojima je naređeno napuštanje teritorija EU-a u takozvane ‘centre za povratak’ izvan granica Unije.

Brunner i ministri zaduženi za migracije iz više država članica takve centre nazivaju ‘inovativnim rješenjem’ za migracijske izazove s kojima se Europa suočava.

Italija već izgradila centre

Njemačka i Nizozemska žele uspostaviti planove za takve centre do kraja 2026. godine. Italija je već izgradila centre u Albaniji za obradu zahtjeva i povrat odbijenih tražitelja azila, no cijeli projekt suočio se s nizom pravnih izazova.

Nevladine organizacije upozoravaju, međutim, da postoji opasnost da takvi centri postanu svojevrsni pravno neregulirani offshore pritvorski objekti. Nedostatak jasnih informacija o tome gdje bi centri bili smješteni i tko bi ih nadzirao ‘ostavlja prostor za zlouporabe ovlasti, kršenja ljudskih prava i dodatni kaos na europskim granicama’, upozorila je Imogen Sudbery, izvršna direktorica organizacije International Rescue Committee Belgium.

Planirane reforme izazvale su i podjele unutar Europskog parlamenta. Europska pučka stranka (EPP) osigurala je pregovaračku poziciju Parlamenta uz podršku desnih političkih skupina, umjesto svojih tradicionalnih centrističkih saveznika. Dodatne kritike uslijedile su nakon izvješća da su desne skupine svoje stavove koordinirale putem WhatsApp grupe.

Migracijski plan tako je postao simbol šire rasprave o spremnosti EPP-a da sklapa većine sa strankama desnice, koje su godinama bile marginalizirane u europskom političkom odlučivanju.

Podjele i otvorena pitanja

Francuska zastupnica Zelenih u Europskom parlamentu Mélissa Camara pozvala je ciparsko predsjedništvo Vijeća EU-a, koje vodi pregovore, ‘da se urazumi i ne počini povijesnu i neoprostivu pogrešku sklapanjem sramotnog sporazuma s krajnje desnim političkim skupinama u Europskom parlamentu’.

S druge strane, zagovornici reforme tvrde da funkcionalan migracijski sustav nije moguć bez učinkovitog udaljavanja osoba koje nemaju pravo ostati u Europskoj uniji.

‘Ostajemo predani donošenju čvrste, sigurnosno usmjerene i operativne uredbe o povratku koja će odgovoriti na nizak broj povrataka u Europi’, poručio je pregovarač desne skupine Europskih konzervativaca i reformista, Šveđanin Charlie Weimers.

Među otvorenim pitanjima o kojima se još pregovara nalaze odnosi s vlastima izvan EU-a, uključujući talibane u Afganistanu, mogućnost da države članice međusobno priznaju odluke o povratku migranata te rokovi za provedbu reforme.

Čak i ako dogovor bude postignut u srijedu, tekst uredbe morat će još formalno potvrditi Vijeće EU-a i Europski parlament.