Nova mađarska vlada signalizirala je spremnost da Europskoj uniji dopusti uvođenje sankcija patrijarhu Kirilu, poglavaru Ruske pravoslavne crkve, kao i drugim pojedincima koje je bivši premijer Viktor Orbán godinama štitio
Taj bi potez mogao otvoriti put za uvrštavanje jednog od najutjecajnijih ruskih vjerskih vođa, koji ima i značajan politički utjecaj, na europsku crnu listu. Prema riječima europskih dužnosnika, u pripremi je i 'mini' paket novih sankcija, doznaje Euronews.
Europska unija još je 2022. godine pokušala sankcionirati patrijarha Kirila, optužujući ga za podršku ruskoj invaziji na Ukrajinu i širenje revizionističke propagande. No tada je Mađarska, pod vodstvom Viktora Orbána, blokirala taj prijedlog uz obrazloženje da bi takva odluka predstavljala udar na vjerske slobode.
U Bruxellesu sada očekuju da će Orbánov nasljednik Péter Magyar podržati sankcije. Magyar se, naime, nastoji jasno distancirati od Orbánove politike čestog korištenja prava veta u Uniji.
vezane vijesti
Pritisak na Rusiju
'Sankcije koje bi ugrozile gospodarsku stabilnost Mađarske za nas su apsolutno neprihvatljive', rekao je za Euronews Márton Hajdu, blizak Magyarov saveznik i predsjednik Odbora za vanjsku politiku mađarskog parlamenta.
'No u slučajevima u kojima je prethodna vlada koristila moć mađarske države za sklapanje privatnih dogovora očekujem da nova vlada neće blokirati zajedničke napore Europske unije da poveća pritisak na Rusiju kako bi ovaj rat bio okončan', dodao je.
Na popisu mogućih novih sankcija mogli bi se ponovno naći i neki ruski dužnosnici i oligarsi koji su ranije bili uklonjeni upravo na Orbánovo inzistiranje. Među njima su ruski ministar sporta Mihail Degtjarjev i oligarh Vjačeslav Kantor. 'Revizija popisa imena nije neuobičajena', rekao je europski diplomatski izvor za Euronews.
Budući da sankcije EU-a zahtijevaju jednoglasnu potporu svih država članica, popis predloženih imena može se mijenjati tijekom pregovora. Slovački premijer Robert Fico, koji je također znao koristiti veto da bi zaštitio pojedine ruske državljane, nije bio na vlasti kada je EU 2022. godine prvi put pokušao sankcionirati Kirila.
Pod povećalom i ruska flota iz sjene
Osim pojedinaca, novi prijedlog sankcija obuhvatio bi nekoliko brodova iz takozvane flote iz sjene, kojom se Rusija koristi za zaobilaženje zapadnih ograničenja na izvoz nafte.
Tu se flotu optužuje za plovidbu pod lažnim zastavama, korištenje neadekvatnog osiguranja, sabotaže i ugrožavanje okoliša. Posljednjih mjeseci više europskih država, među kojima su Francuska, Švedska i Poljska, presrelo je sumnjive brodove, što pokazuje odlučnost EU-a da suzbije zaobilaženje sankcija.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas pozvala je Bruxelles da brže reagira protiv flote iz sjene, bez čekanja velikih i opsežnih paketa sankcija. 'Pristupili smo tome tako da kontinuirano uvodimo sankcije protiv flote iz sjene. Ne čekamo velike pakete mjera, već djelujemo čim identificiramo brodove', rekla je prošlog mjeseca.
Novost u europskom režimu sankcija
To znači da bi EU ubuduće mogao postupno uvoditi sankcije pojedinim brodovima i osobama, što predstavlja novost u dosadašnjem načinu funkcioniranja europskog režima sankcija. Veleposlanici država članica EU-a prvi bi put o tom prijedlogu trebali raspravljati u petak, a cilj je njegovo službeno usvajanje na sastanku Vijeća za vanjske poslove 15. lipnja.
U međuvremenu se za lipanj priprema i 21. paket gospodarskih sankcija protiv Rusije te bi konačno odobrenje mogao dobiti do 15. srpnja.
Iskorištavajući politički zamah nakon Orbánova odlaska, Bruxelles razmatra i mogućnost produljenja razdoblja obnove sankcija sa sadašnjih šest mjeseci na godinu dana. Orbán se toj ideji ranije oštro protivio jer mu je kraći rok omogućavao češće korištenje prava veta.
