Tijekom razgovora prošlog tjedna s Donaldom Trumpom u Pekingu kineski predsjednik Xi Jinping navodno je rekao da bi Vladimir Putin jednog dana mogao požaliti zbog invazije na Ukrajinu.

Novi trendovi na bojištu sugeriraju da bi mogao biti u pravu. To otvara novu priliku za Trumpovu diplomaciju da pokuša završiti rat — ali drukčijim pristupom od onoga koji je dosad pokušavao, piše CNN.

Trendovi sada idu u korist Ukrajine

Ruski načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov i Kremlj nadali su se da će 2026. biti godina velikog proboja na istoku Ukrajine i osvajanja spornih regija u Donbasu. To se nije dogodilo.

Naprotiv, Ukrajina je ove godine ostvarila teritorijalne dobitke i pritom nanijela velike gubitke ruskim snagama.

Zapadne procjene govore da Rusija trenutno gubi između 30 i 40 tisuća vojnika mjesečno, uključujući poginule i ranjene, bez značajnijeg teritorijalnog napretka. Ukupni ruski gubici od početka invazije sada se procjenjuju na više od milijun ljudi, a tempo gubitaka premašuje ruske mogućnosti popunjavanja novih snaga.

Pritisak postaje vidljiv i unutar same Rusije. Posljednjih dana čak je i jedan ruski zastupnik javno upozorio da gospodarstvo možda neće moći beskonačno financirati rat zbog golemih vojnih troškova i ekonomskih poremećaja.

I sam Putin nedavno je izjavio da bi rat mogao biti „pri kraju“, što je neobična izjava za čovjeka koji je sukob godinama opisivao kao egzistencijalnu borbu.

Ukrajinski dronovi postali su ključno oružje

Ukrajina danas više ne izgleda kao država koja se samo pokušava obraniti, nego kao vojni inovator koji mijenja pravila modernog ratovanja kroz masovnu uporabu autonomnih sustava.

Duž bojišnice Ukrajina je uspostavila „zonu smrti“ duboku 10 do 15 kilometara u kojoj se ruske snage gotovo ne mogu kretati bez stalnih napada dronovima.

Ukrajinski dronovi sada redovito gađaju vojne baze, tvornice, energetsku infrastrukturu, skladišta streljiva i logističke centre duboko unutar Rusije. Njihova sposobnost dosezanja Moskve navodno je čak pridonijela Putinovoj želji za privremenim primirjem tijekom proslave Dana pobjede kako bi se izbjegla mogućnost pojave dronova iznad glavnog grada.

Ruska državna agencija ovog je tjedna izvijestila o jednom od najvećih ukrajinskih napada dronovima u blizini Moskve. Takvi napadi prisiljavaju Rusiju da raspršuje protuzračnu obranu, premješta zrakoplove i troši sve više resursa na zaštitu vlastitog teritorija.

Putin sve dalje od ratnih ciljeva

Ratovi se na kraju ne procjenjuju samo po crtama na karti nego po tome jesu li ostvarili političke ciljeve zbog kojih su pokrenuti. Putinovi ciljevi 2022. uključivali su podčinjavanje Ukrajine, slabljenje NATO-a i vraćanje Rusije u poziciju dominantne sile Euroazije. Danas se čini da su ti ciljevi sve dalje.

Rusija nema nikakvu realnu mogućnost zauzimanja Kijeva, NATO je danas veći nego prije invazije zahvaljujući ulasku Finske i Švedske, a europske članice Saveza povećavaju vojna izdvajanja. Unatoč ogromnim gubicima, Putin za sada ima vrlo malo konkretnih rezultata koje može pokazati.

Kina pažljivo promatra zbog Tajvana

Xi Jinping navodno vrlo pažljivo proučava iskustva iz Ukrajine zbog kineskih planova vezanih uz Tajvan. Iako je kineski predsjednik vojsci zadao cilj da do 2027. bude spremna za moguću operaciju protiv Tajvana, Kina još nema stvarno ratno iskustvo.

Ukrajinski rat pokazuje koliko je teško brzo slomiti odlučnog protivnika.

Nova prilika za Trumpovu diplomaciju

Trump želi završiti rat u Ukrajini diplomatskim dogovorom, ali dosadašnji pregovori nisu uspjeli jer ni Ukrajina ni Rusija nisu htjele odustati od teritorija za koji vjeruju da ga mogu obraniti ili osvojiti.

CNN tvrdi da se situacija sada mijenja: Ukrajina je vojno sigurnija i manje ovisna o SAD-u, dok Rusija trpi velike gubitke i ekonomski pritisak bez većeg napretka na bojištu.

Zbog toga bi Trump sada mogao imati bolju priliku za pregovore, ali samo ako prestane polaziti od pretpostavke da je Ukrajina slabija strana i počne koristiti sve veću ranjivost Rusije kao glavni pritisak za postizanje sporazuma.