Vježbu su proveli bivši njemački i NATO-ovi dužnosnici, a zaključak je bio neugodan: prema tom scenariju, Vladimir Putin mogao bi ostvariti ključne ciljeve već u prvim danima sukoba.

Sigurnosni stručnjaci upozorili su i da bi Rusija mogla biti operativno spremna za takvu akciju već u roku od 12 mjeseci, piše Express.co.uk.

Scenarij: Listopad 2026.

Simulacija je smještena u listopad 2026. godine. U tom hipotetskom slučaju Moskva koristi izmišljene tvrdnje o humanitarnoj krizi u Kalinjingradu kao izgovor za zauzimanje litavskog grada Marijampolė, smještenog uz važno europsko cestovno čvorište.

Bartłomiej Kot, poljski sigurnosni analitičar koji je u igri preuzeo ulogu poljskog premijera, rekao je za The Wall Street Journal: 'Rusi su postigli većinu svojih ciljeva bez pomicanja mnogih jedinica.' Dodao je da se odgovor NATO-a u tom scenariju uglavnom svodio na 'deeskalaciju', čak i na otvorene provokativne poteze Rusije.

'Dovoljno je 15.000 vojnika'

Prema rezultatima simulacije, Kremlju bi za preuzimanje kontrole nad baltičkom državom bilo dovoljno oko 15.000 vojnika. Istodobno je uočeno oklijevanje NATO-a u situaciji u kojoj u scenariju izostaje jasno američko vodstvo. U vježbi je SAD odbio aktivirati članak 5. NATO-a, a on obvezuje članice na kolektivnu obranu u slučaju napada na neku od njih.

Poljska je aktivirala svoje snage, ali je na kraju odustala od slanja vojske na ugroženi teritorij. Njemačka je, kako je prikazano u simulaciji, pokazala nevoljkost za izravan odgovor dok je Rusija napredovala, raspoređujući dronove za postavljanje mina u blizini vojnih objekata. Brigada stacionirana u Litvi također je odlučila ne intervenirati unatoč sve ozbiljnijoj krizi.

Franz-Stefan Gady, vojni analitičar koji je u simulaciji preuzeo ulogu ruskog načelnika Glavnog stožera, objasnio je da uspjeh scenarija počiva na iskorištavanju očekivanog njemačkog oklijevanja. Rekao je: 'Odvraćanje ne ovisi samo o sposobnostima, već i o tome što neprijatelj vjeruje o našoj volji, a u ratnoj igri moji 'ruski kolege' i ja znali smo: Njemačka će oklijevati. I to je bilo dovoljno za pobjedu.'

Rusija na ratnim postavkama

Europski sigurnosni i politički dužnosnici posljednjih mjeseci upozoravaju da je Rusija prešla na svojevrsno ratno gospodarstvo jer njeni programi ponovnog naoružavanja i novačenja, tvrde, znatno nadilaze potrebe samog rata u Ukrajini. A to se odvija u trenutku rastuće zabrinutosti zbog mogućih ruskih poteza koji bi ugrozili teritorij NATO-a.

Prema pisanju njemačkog lista Die Welt, ruski dronovi su u rujnu ušli u poljski zračni prostor krećući se 'izravnom putanjom' prema NATO-ovu objektu. Upad je prisilio Varšavu da sruši dronove i aktivira članak 4. NATO-a, mehanizam konzultacija koji prethodi mogućoj aktivaciji kolektivne obrane.

Navodno je cilj bio poljski objekt koji služi kao logističko čvorište za opskrbu Ukrajine vojnom opremom. Ukrajinski predsjednik Zelenski ocijenio je te letove dronova kao 'test' Rusije kojim se ispituje reakcija saveznika, a poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je taj incident njegovu zemlju doveo 'najbliže sukobu od Drugog svjetskog rata'.

Godinu dana do pune spremnosti

Nizozemski ministar obrane Ruben Brekelmans rekao je za Journal da je njegova vlada procijenila kako će 'Rusija moći premjestiti velike količine trupa u roku od godinu dana'. Dodao je: 'Vidimo da već povećavaju svoje strateške zalihe te šire prisutnost i resurse duž granica NATO-a.'

Vježbu je proveo Centar za ratne igre Sveučilišta Helmut Schmidt njemačkih oružanih snaga u suradnji s listom Die Welt.