Slučaj oduzimanja dozvole za rad Alta banci i pokretanje stečajnog postupka dobili su na težini nakon što su srpske vlasti uhitile njezina vlasnika Davora Macuru i još dvije osobe zbog sumnje na nezakonito izvlačenje približno 45 milijardi dinara, odnosno oko 380 milijuna eura, iz nje.

Riječ je o sumnjama koje tek trebaju dobiti sudski epilog, ali njihov razmjer, kao i činjenica da je Narodna banka Srbije oduzela dozvolu toj banci zbog ozbiljnog pogoršanja financijskog stanja i likvidnosti, otvaraju pitanje stvarne dubine problema. Dodatnu važnost slučaju daje činjenica da Alta banka nije djelovala izolirano jer je dio šire poslovne grupacije koja ima interese u različitim gospodarskim sektorima i na više tržišta jugoistočne Europe. Zbog toga se posljedice ne mogu promatrati samo kroz sudbinu deponenata i vjerovnika banke te se u središtu pozornosti nalaze i povezane kompanije, njihovi poslovni partneri, dobavljači, financijeri i prekogranični poslovni odnosi.

Za Hrvatsku je osobito zanimljivo to što se kriza dogodila neposredno nakon velike poslovne transakcije jer je Alta Retail preuzeo Fortenovino maloprodajno poslovanje u Srbiji.

Fortenova i Alta Retail: Poslovna transakcija u nezgodnom trenutku

Samo nekoliko tjedana prije sloma Alta banke, 12. listopada, formalno je završena prodaja Fortenovina maloprodajnog poslovanja u Srbiji kompaniji Alta Retail. Transakcija je obuhvatila Idea markete, koji posluju pod brendovima Idea, Roda i Mercator, ali i četiri povezana društva: Enna Fruit Grocku, Super karticu, M-Profil SPV i mStart Business Solutions. Time je Fortenova zaključila izlazak iz maloprodajnog poslovanja na srpskom tržištu dok je Alta grupa napravila velik iskorak u trgovini na malo.

Riječ je o sustavu s više od 300 prodavaonica, prisutnom u više od 80 gradova i općina te s približno 6500 zaposlenih. Takva akvizicija nije samo promjena vlasništva nad trgovačkim lancem, već preuzimanje velikog poslovnog sustava koji svakodnevno surađuje s dobavljačima, proizvođačima, logističkim kompanijama, bankama i drugim poslovnim subjektima. Upravo zato vremenska blizina zaključenja transakcije i propasti Alta banke privukla je pozornost hrvatske javnosti. Fortenova je potvrdila da nema poslovne odnose s Alta bankom te da joj nije poznato je li ona sudjelovala u financiranju kupnje na strani Alta Retaila. Također je navela da se poslovanje njezinih kompanija s Idea marketima odvija prema ugovorenim uvjetima.

Ipak, financijski detalji transakcije nisu objavljeni. Nije poznato koliko je iznosila konačna kupoprodajna cijena, kakva je bila dinamika plaćanja ni postoje li eventualna preostala potraživanja prema kupcu. To ne znači da Fortenova nije naplatila prodaju, međutim nedostatak javno dostupnih podataka onemogućuje neovisnu procjenu financijske izloženosti.

Je li ugroženo poslovanje Idea, Rode i Mercatora?

Jedna od najvećih pogrešaka bila bi automatski izjednačiti stečaj Alta banke sa stečajem Alta Retaila i njegovih trgovačkih društava jer su banka i trgovačka kompanija zasebne pravne osobe. Stečaj banke ne znači automatski da će trgovine prestati poslovati, da će zaposlenici ostati bez posla ili da će dobavljači ostati bez naplate. Trgovački lanci imaju vlastite prihode od prodaje, imovinu, ugovore i obveze, a njihova sposobnost nastavka poslovanja ovisi ponajprije o vlastitoj likvidnosti, zaduženosti i dostupnosti financiranja.

No povezanost vlasničke grupacije može stvoriti dodatne rizike. Ako su kompanije koristile zajedničke kreditne linije, međusobna jamstva, centralizirano upravljanje novcem ili financiranje preko matičnih društava, problemi banke mogu posredno utjecati na njihovo poslovanje, a posebno je osjetljivo pitanje obrtnog kapitala. Trgovački lanac mora svakodnevno financirati nabavu robe, plaće, logistiku, najamnine i druge operativne troškove. Ako mu se oteža pristup kreditima ili dođe do poremećaja platnog prometa, posljedice se mogu brzo prenijeti na dobavljače.

Hrvatski dobavljači mogli bi biti među najizloženijima

Za hrvatsko gospodarstvo možda je važnija potencijalna izloženost dobavljača nego izravna povezanost s Alta bankom. Srbija je jedno od važnijih izvoznih tržišta hrvatskih kompanija, osobito u prehrambenoj industriji, proizvodnji pića, konditorskoj industriji, kozmetici i robi široke potrošnje. Veliki trgovački sustavi poput Idee, Rode i Mercatora važni su prodajni kanali za regionalne proizvođače, a među kompanijama čije bi poslovanje vrijedilo posebno pratiti nalaze se Podravka, Atlantic Grupa, Kraš i Franck, kao i brojni manji hrvatski proizvođači i distributeri.

Ako bi trgovački lanci zbog problema s financiranjem počeli produljivati rokove plaćanja, hrvatski dobavljači morali bi dulje financirati isporučenu robu, što bi povećalo potrebu za obrtnim kapitalom i moglo negativno utjecati na novčani tok.

Addiko banka i hrvatski financijski sustav

Drugo važno pitanje odnosi se na vlasničke i poslovne veze Alta grupe s Addiko Bank AG. Alta grupa imala je udjel od približno 9,63 posto u Addiko grupi, a u ranijim planovima povezanim s preuzimanjem Addika spominjala se mogućnost izdvajanja pojedinih banaka iz grupacije, uključujući Addiko banke u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. U međuvremenu je Raiffeisen Bank International objavio da očekuje zadržavanje vlasništva nad svim Addiko društvima, uključujući srpsku banku, jer nakon oduzimanja dozvole Alta banci ne očekuje da će Alta grupa dobiti potrebna regulatorna odobrenja za izdvajanje tih banaka.

Za Hrvatsku je to važno zbog prisutnosti Addiko banke na domaćem tržištu. Ipak, hrvatski Addiko i Alta banka nisu ista institucija. Hrvatska Addiko banka izjavila je da nije povezana s Alta bankom te da događaji u Srbiji ne utječu na njezino poslovanje. To je važna informacija koja smanjuje prostor za nagađanja o neposrednoj opasnosti za hrvatske klijente Addika. S druge strane, činjenica da je Alta grupa bila dioničar Addiko grupe i sudionik u širim planovima vlasničkog restrukturiranja znači da bi posljedice mogle biti vidljive u budućim vlasničkim odnosima i regionalnoj bankarskoj strategiji.

Hrvatska narodna banka također je upitana o financijskoj povezanosti hrvatskih banaka s Alta bankom i povezanim društvima, a konkretne iznose nije objavila, pozivajući se na povjerljivost nadzornih podataka. Stoga zasad nije moguće pouzdano kvantificirati eventualnu izravnu izloženost hrvatskog bankarskog sektora.

Hrvatska bi mogla imati i određene poslovne koristi

Svaka tržišna kriza stvara rizike, ali može otvoriti i poslovne prilike. Ako Alta Retail bude morao smanjivati troškove ili mijenjati dobavljačku strukturu, konkurentske kompanije mogle bi dobiti priliku za povećanje tržišnog udjela. Hrvatski proizvođači mogli bi ojačati svoju poziciju kod drugih trgovačkih lanaca i distributera u Srbiji, logističke kompanije mogle bi preuzeti dio novih poslova, a financijske institucije dobiti priliku za kreditiranje poduzeća koja budu tražila alternativne izvore financiranja.

Za hrvatske izvoznike osobito je važno da ne ovise o jednom velikom kupcu ili distributeru te diversifikacija prodajnih kanala u ovakvim situacijama postaje važan instrument zaštite poslovanja. Ako se Idea, Roda i Mercator stabiliziraju, njihov novi vlasnik mogao bi nastaviti razvijati veliki regionalni prodajni sustav, što bi dugoročno zadržalo značajno tržište za hrvatske proizvođače.

Tri scenarija koja treba pratiti

Daljnji razvoj događaja mogao bi se kretati u tri osnovna smjera.

Prvi scenarij: Kontrolirani stečaj banke. U ovom slučaju postupak stečaja odvijao bi se bez ozbiljnijih poremećaja u poslovanju drugih kompanija iz Alta grupe. Trgovački lanci nastavili bi poslovati, dobavljači bi bili plaćani prema ugovorenim uvjetima, a regionalne financijske institucije preuzele bi eventualne poslovne funkcije koje je ranije obavljala Alta banka. Posljedice za Hrvatsku bile bi ograničene, uglavnom na pojedinačne poslovne odnose.

Drugi scenarij: Financijske poteškoće Alta Retaila. Ako bi se pokazalo da je on značajno ovisan o financiranju Alta banke ili drugih društava grupacije, problemi bi se mogli proširiti na poslovanje trgovačkih lanaca. U tom slučaju hrvatski dobavljači, proizvođači i logističke kompanije bili bi izloženiji riziku od naplate i smanjenja narudžbi. To bi bio najvažniji izravni korporativni rizik za hrvatsko gospodarstvo.

Treći scenarij: Širenje nepovjerenja na financijski sektor. Najozbiljniji scenarij podrazumijevao bi da slučaj Alta banke otvori pitanja poslovanja i drugih financijskih institucija ili izazove veći odljev depozita.

Posljedice bi se mogle preliti na cijenu financiranja, prekogranične investicije i poslovanje hrvatskih kompanija u Srbiji. Za sada nema dovoljno dokaza da se očekuje takav razvoj događaja, ali ga nije moguće isključiti bez detaljnijih podataka o izloženosti financijskih institucija.

Hrvatsku zasad više ugrožava korporativni nego bankarski rizik

U ovom trenutku najvažnije pitanje nije samo koliko je novca nestalo iz Alta banke, već koliko je poslovnih odnosa, kreditnih obveza i financijskih konstrukcija bilo povezano s tom bankom i njezinim vlasnikom. Odgovor na to pitanje pokazat će je li riječ o izoliranom bankarskom slomu ili događaju koji bi mogao imati dugotrajnije posljedice za regionalno gospodarstvo. Za Hrvatsku će posebno važan biti jedan pokazatelj: hoće li Idea, Roda i Mercator nastaviti redovito plaćati svojim dobavljačima i poslovnim partnerima. Ako se to nastavi bez poremećaja, najvažniji neposredni rizik za hrvatsko gospodarstvo bit će ograničen.

Ako se, međutim, problemi prošire na financiranje i likvidnost tih kompanija, posljedice bi mogle osjetiti i hrvatske tvrtke koje s Alta bankom nikada nisu imale nikakav izravan poslovni odnos. Upravo zato slučaj Alta banke nije samo srpska bankarska priča. On je i test otpornosti poslovnih veza, investicijskih odnosa i financijske povezanosti gospodarstava jugoistočne Europe.