Prema dostupnim informacijama, Tužiteljstvo za organizirani kriminal pokrenulo je hitnu istragu kako bi se provjerile ubrzane financijske transakcije prema inozemstvu, za koje postoji sumnja da bi mogle upućivati na prebacivanje kapitala iz Srbije.

Te sumnje vremenski se podudaraju s političkim promjenama u zemlji, no zasad nema službeno potvrđene uzročno-posljedične veze između političkih događaja i sloma banke.

Od oduzimanja dozvole do stečaja

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je oduzeti Alta banci dozvolu za rad nakon što su provedene kontrole pokazale ozbiljno pogoršanje njezina financijskog položaja. Središnja banka prethodno je pokušavala potaknuti jačanje likvidnosti, odnosno sposobnosti banke da pravodobno podmiruje svoje obveze, no poduzete mjere očito nisu dale očekivane rezultate.

Tijekom nadzora utvrđeni su ozbiljni problemi u izvještavanju o poslovanju i likvidnosti banke. Istodobno su se pojavile sumnje u milijunske međunarodne transakcije, zbog čega je pokrenuta istraga usmjerena na moguće nezakonite financijske aktivnosti, uključujući pranje novca.

Dodatnu pozornost slučaju privuklo je upozorenje srpskog odvjetnika Ivana Ninića, a on je još 27. listopada objavio da je od Narodne banke Srbije zatražio hitan izvanredni nadzor nad poslovanjem jedne banke.

Ninić je tada naveo da raspolaže saznanjima o 'intenzivnom i ubrzanom transferiranju novčanih sredstava' prema inozemstvu, konkretno prema računima i pravnim osobama u Moskvi i Skoplju.

Odluka o oduzimanju dozvole Alta banci uslijedila je nekoliko dana nakon tog upozorenja.

Ipak, važno je naglasiti da zasad nema javno potvrđenih dokaza kako je novac iz Alta banke nezakonito iznesen niti je Narodna banka Srbije takve transfere navela kao službeni razlog za oduzimanje dozvole.

Uhićenje, odnosno privođenje vlasnika banke Davora Macure, pojačalo je interes javnosti za moguće nepravilnosti u poslovanju i međunarodnim transakcijama, ali konačne odgovore trebala bi dati istraga.

Banka koja je izrasla u jednog od važnijih igrača na tržištu

Razmjeri problema postaju jasniji kada se uzme u obzir veličina Alta banke i brzina njezina širenja. Prema podacima koje prenosi Forbes Srbija, krajem srpnja bila je deveta najveća banka na srpskom tržištu.

Njezini korijeni sežu u 1979. godinu, kada je osnovana JUBMES banka, čija je prvotna zadaća bila financiranje i osiguravanje velikih izvoznih poslova te infrastrukturnih projekata jugoslavenskih poduzeća u inozemstvu.

Nakon raspada Jugoslavije ona se postupno transformirala u klasičnu komercijalnu banku. U njezinoj vlasničkoj strukturi značajan udio zadržala je država Srbija, uz manje udjele drugih bivših jugoslavenskih republika i privatnih dioničara.

Prekretnica nastupa dolaskom poduzetnika Macure, vlasnika Alta Pay Groupa. Njegov poslovni put počeo je 2008. godine otvaranjem mjenjačnice u Zemunu, iz koje je postupno izrastao jedan od značajnijih sustava za pružanje usluga platnog prometa u Srbiji.

Alta Pay Group 2019. godine kupio je državni udio u JUBMES banci za približno pet milijuna eura, a naknadnim otkupom dionica na burzi postupno je preuzeo preostali vlasnički udio i postao njezin stopostotni vlasnik.

Pod novim imenom i upravljanjem banka je krenula u iznimno brzo širenje. Prema financijskim izvještajima, njezina bilanca narasla je na čak 1,84 milijarde eura dok je broj aktivnih klijenata u samo godinu dana povećan za 40 posto, premašivši 66.000.

Banka je pritom dobila i značajne poslove povezane s državnim sustavima. Među njima se ističe obrada plaćanja računa za električnu energiju Elektroprivrede Srbije (EPS), što joj je osiguralo važnu poziciju u svakodnevnom financijskom životu velikog broja građana.

Širenje na Balkan i ambicije koje su nadilazile Srbiju

Macurine poslovne ambicije nisu se zaustavile na domaćem tržištu. Alta je počela graditi regionalnu financijsku grupaciju, a jedan od važnijih koraka bilo je preuzimanje Stopanske banke Bitola u Sjevernoj Makedoniji.

Neposredno prije sloma uslijedio je i veliki strateški dogovor s austrijskom Raiffeisen Bank International (RBI), povezan s podjelom i preuzimanjem dijela poslovanja Addiko banke na Balkanu. Prema planu, Alta je trebala preuzeti njezine poslovnice u Srbiji, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori.

Tako se banka koja je samo nekoliko godina ranije bila relativno mali igrač na srpskom tržištu pozicionirala kao važan sudionik u regionalnoj konsolidaciji bankarskog sektora.

No bankarstvo je bilo tek dio znatno šireg poslovnog sustava koji je razvijao Macura. Njegova grupacija širila se i na nekretnine i maloprodaju, a tvrtke povezane s njim preuzele su veliki kompleks nekadašnje tvornice IMT u Novom Beogradu.

Dodatno, nedavno su od Fortenove preuzeti trgovački lanci Idea, Roda i Mercator u Srbiji. Time je Alta grupa postala prisutna u sektorima koji imaju izravan utjecaj na svakodnevni život građana – od financijskih usluga i plaćanja do trgovine i nekretnina.

Upravo zato slom banke otvara pitanja koja nadilaze sudbinu te financijske institucije. Koliko su bankarsko poslovanje, maloprodaja i ostale djelatnosti unutar šire poslovne grupacije bili međusobno povezani te kakve bi posljedice problemi Alta banke mogli imati na ostatak sustava?

Što gašenje banke znači za klijente?

Nakon oduzimanja dozvole za rad upravljanje Alta bankom preneseno je na Agenciju za osiguranje depozita jer ona ima zadaću zaštititi imovinu banke i interese vjerovnika te će nakon donošenja sudskog rješenja preuzeti ulogu stečajnog upravitelja i pokrenuti postupak isplate osiguranih depozita.

U Srbiji su depoziti građana osigurani do iznosa od 50.000 eura po deponentu po banci. Za usporedbu, u Hrvatskoj je granica osiguranja depozita dvostruko viša i iznosi 100.000 eura.

Za klijente Alta banke to znači da bi sredstva do zakonski osiguranog iznosa trebala biti zaštićena kroz sustav osiguranja depozita, a sudbina eventualnih iznosa iznad tog limita ovisit će o stečajnom postupku i naplati potraživanja iz imovine banke.

Pitanja na koja tek treba odgovoriti istraga

Slučaj Alta banke pokazuje koliko se brzo može promijeniti sudbina financijske institucije koja je donedavno bilježila snažan rast i najavljivala velike regionalne ambicije.

Od banke s bilancom od gotovo 1,85 milijardi eura i planovima za širenje na nova tržišta ostala je institucija bez dozvole za rad, čije poslovanje sada ulazi u stečajni i istražni postupak.

Ključno pitanje više nije samo zašto se financijski položaj banke tako naglo pogoršao, nego i jesu li u njezinu poslovanju postojale nepravilnosti koje su prethodile slomu.

Posebnu pozornost pritom privlače međunarodne transakcije, način izvještavanja o likvidnosti te moguće financijske veze između banke i ostalih kompanija iz Macurine poslovne grupacije.

Hoće li se pokazati da je riječ o kombinaciji loših poslovnih odluka i problema s likvidnošću ili o nezakonitim aktivnostima koje su dovele do urušavanja banke, tek treba utvrditi.

Odgovori iz istrage bit će važni ne samo za bivše klijente Alta banke i njezine vjerovnike, već i za povjerenje u stabilnost srpskog bankarskog sustava.