Njihova otkrića također sugeriraju da smo s drugim ljudskim vrstama, uključujući neandertalce, živjeli rame uz rame puno dulje nego što se to mislilo.

Znanstvenici kažu da njihova analiza 'potpuno mijenja' razumijevanje ljudske evolucije i da bi, ako je točna, mogla iz temelja promijeniti jedno od ključnih ranih poglavlja naše povijesti. Ipak, neki stručnjaci upozoravaju da su zaključci prilično uvjerljivi, ali još uvijek daleko od konačnih, prenosi BBC.

Otkriće je objavljeno u prestižnom časopisu Science, a sam istraživački tim, koji je uključivao znanstvenike iz Kine i londonskog Prirodoslovnog muzeja, bio je prilično zatečen rezultatima.

Znanstvenici su jako uzbuđeni

'Od samog početka, kada smo dobili rezultate, činilo nam se to nevjerojatnim. Kako je moguće da je to tako daleko u prošlosti?' rekao je profesor Ni Xijun sa Sveučilišta Fudan, jedan od voditelja analize.

'Ali testirali smo ponovo i ponovo, uspoređivali sve modele, koristili sve dostupne metode i sada smo sigurni u rezultate. Iskreno, jako smo uzbuđeni.'

Kad su pronašli lubanju, nazvanu Yunxian 2, istraživači su isprva pretpostavili da pripada ranijem ljudskom pretku, Homo erectusu, prvoj vrsti s velikim mozgom. Takav zaključak činio se logičnim jer lubanja datira iz razdoblja prije otprilike milijun godina, što je puno prije od razdoblja za koje se smatralo da su se u njemu pojavili napredniji ljudi.

Homo erectus se kasnije razdvojio u dvije linije: neandertalce i našu vrstu, što se prema dosadašnjim spoznajama dogodilo prije oko 600.000 godina.

Međutim nova analiza lubanje Yunxian 2, koju su provjerili i neovisni stručnjaci, pokazuje da ipak nije riječ o Homo erectusu. Sada se smatra da ona pripada ranoj verziji Homo longija, 'sestrinske vrste' na istoj razini razvoja neandertalaca i Homo sapiensa.

Genetski dokazi upućuju na to da je Homo longi koegzistirao s njima, pa znanstvenici zaključuju: ako je Yunxian 2 hodao Zemljom prije milijun godina, onda su to vjerojatno činile i rane verzije neandertalaca i naše vrste.

Ovo pomiče vremensku crtu evolucije

Prema profesoru Chrisu Stringeru iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu, suvoditelju istraživanja, ova zapanjujuća analiza dramatično pomiče vremensku crtu razvoja ljudi s velikim mozgom unatrag za barem pola milijuna godina. On vjeruje da negdje na svijetu postoje i fosili Homo sapiensa stari milijun godina, ali još nisu otkriveni.

Vrstu ranog čovjeka moguće je odrediti na dva načina: prema obliku lubanje i prema genetskim podacima. U slučaju Yunxiana 2 korištene su obje metode, a svaka je dala isti rezultat.

No neki istraživači, poput dr. Aylwyna Scallyja, evolucijskog genetičara s Cambridgea, upozoravaju da obje metode imaju svoje granice. 'Moramo biti posebno oprezni kad govorimo o datiranju jer je to iznimno teško, bez obzira na to promatrate li genetske ili fosilne dokaze', rekao je. 'Čak i s najopsežnijim genetskim podacima, teško je odrediti vrijeme koegzistiranja populacija unutar 100.000 godina – ili čak i šire.'

Dodao je da su zaključci profesora Nija i Stringera zanimljivi i uvjerljivi, ali da trebaju dodatnu potvrdu. 'Slika je još uvijek prilično nejasna. Ako njihove rezultate potvrde druge analize – idealno bi bilo da budu genetske – onda ćemo moći govoriti o većoj sigurnosti', rekao je za BBC News.

Je li Homo sapiens stariji nego što mislimo?

Najraniji poznati fosili Homo sapiensa u Africi stari su oko 300.000 godina pa je primamljivo pomisliti da se naša vrsta možda prvo razvila u Aziji. No profesor Stringer upozorava da za takav zaključak zasad nema dovoljno dokaza. Fosili stari milijun godina pronađeni su i u Africi i u Europi te se također moraju uključiti u analizu.

'Postoje i neki genetski dokazi koji sugeriraju još raniji nastanak naše vrste, ali zasad nije potvrđeno da je to doista tako', rekao je za BBC News.

Ako se potvrdi ranija vremenska crta, to bi značilo da su tri vrste ljudi – Homo sapiens, Homo longi i neandertalci – živjele istodobno na Zemlji čak 800.000 godina, što je znatno dulje nego što smo dosad mislili. U tom su razdoblju vrlo vjerojatno dolazili u kontakt, a vjerojatno je i to da su se križali.

Takav scenarij pomogao bi i u razumijevanju brojnih fosila starih između 800.000 i 100.000 godina, a njih su znanstvenici teško svrstavali u ljudsko obiteljsko stablo, nazivajući ih tzv. 'fosilima iz zbrke u sredini'.

Ako Homo sapiens, Homo longi i neandertalci doista imaju zajednički okvir, ti se fosili sada mogu puno lakše klasificirati ili kao pripadnici jedne od skupina 'velike trojke' ili kao potomci ranijih predaka, poput azijskog Homo erectusa i Homo heidelbergensisa, objašnjava profesor Ni.

Nevjerojatan nalaz

'Ljudska evolucija nalikuje stablu', kaže. 'Ovo stablo ima više grana, a tri glavne bile su usko povezane. Vjerojatno su se međusobno križale i gotovo milijun godina postojale rame uz rame. To je doista nevjerojatan nalaz.'

Lubanja Yunxian 2 pronađena je s još njih dvije u kineskoj provinciji Hubei, no one su bile teško oštećene i zdrobljene, pa se dugo mislilo da pripadaju Homo erectusu. Kako bi ih rekonstruirali, tim profesora Nija skenirao je ostatke, računalno ih ispravio i potom isprintao replike na 3D printeru.

Tek kad su vidjeli lubanje u izvornom obliku, znanstvenici su mogli zaključiti da se radi o naprednijoj skupini ljudi – i time potencijalno promijeniti povijest evolucije ljudi.