ECB je promatrao ponašanje građana i tržišta tijekom četiri prijelomna događaja: globalne financijske krize 2008., dužničke krize eurozone, pandemije COVID-19 te rata u Ukrajini. Svaki put bilježilo se naglo povećanje potražnje za novčanicama.

Građani su i tada koristili kartice i digitalna plaćanja, ali su istodobno podizali velike količine gotovine. Razlog je jednostavan – novčanice se doživljavaju kao najpouzdaniji oblik vrijednosti, osobito kad postoji strah od zatvaranja banaka, kvarova u elektroničkim sustavima ili geopolitičkih udara.

Gotovina kao sigurnosna mreža

Tijekom krize europske dužničke zone posebno se vidjelo kako gotovina funkcionira kao zaštitna mreža. U zemljama pogođenim fiskalnim problemima – Grčkoj, Portugalu, Španjolskoj – povjerenje u banke naglo je palo, a građani su u velikim količinama povlačili depozite.

Pandemija COVID-19 donijela je novi test. Iako je većina ljudi iz zdravstvenih razloga izbjegavala fizičke kontakte, podizanje gotovine dosegnulo je rekordne razine. Strah od moguće obustave kartičnih transakcija i zatvaranja banaka ponovno je vratio europske građane bankomatima.

Rat u Ukrajini, kao najnovija kriza, potvrdio je isti obrazac. Zabilježeno je povećanje broja podizanja gotovine u Estoniji, Latviji, Litvi, Slovačkoj i Finskoj, a procjenjuje se da je nakon početka rata iz banaka podignuto dodatnih 211 milijuna eura – najviše u prva tri tjedna.

'Tako dugotrajan rast potražnje za fizičkim novčanicama posebno je iznenađujući s obzirom na to da su baltičke i sjevernoeuropske zemlje inače vrlo digitalizirane i snažno oslonjene na bezgotovinske sustave plaćanja', pišu autori, dodajući da je povećan broj podizanja zabilježen i u Njemačkoj te Austriji.

Pouke za budućnost

ECB ističe da gotovina ima nekoliko ključnih funkcija koje nadilaze samu mogućnost plaćanja. Ona predstavlja rezervu vrijednosti, osigurava financijsku uključenost (posebno za starije i ranjive skupine koje ne koriste digitalna plaćanja) te djeluje kao alat stabilnosti u kriznim trenucima.

Iako digitalna plaćanja nezaustavljivo rastu, lekcija iz posljednjih 20 godina je jasna – bez fizičkog eura europska ekonomija bila bi ranjivija.

'Središnje banke, ministarstva financija i agencije za civilnu zaštitu u više država sada preporučuju da kućanstva drže višednevnu zalihu gotovine za nužne kupnje. Primjerice, vlasti u Nizozemskoj, Austriji i Finskoj savjetuju čuvanje iznosa od otprilike 70 do 100 eura po članu kućanstva ili iznosa dostatnog za pokrivanje osnovnih potreba tijekom otprilike 72 sata', navode autori studije.

Digitalni euro nije zamjena

U raspravi o uvođenju digitalnog eura, ECB naglašava da takav oblik plaćanja može biti važan dodatak, ali ne i zamjena za novčanice i kovanice. Gotovina je univerzalno prihvaćena, neovisna o tehničkoj infrastrukturi i dostupna svima, a upravo ta svojstva čine je strateškom imovinom.

Zato i u budućnosti fizički euro ostaje nužan stup monetarnog sustava. Dok banke i poduzeća razvijaju nove digitalne alate, europske institucije poručuju da se paralelno mora jamčiti i stalna dostupnost gotovine – od bankomata do malih trgovina.

Povjerenje i stabilnost

'Problem s obećanjima je to što ih treba provesti', naglašavaju analitičari, podsjećajući da prijetnje financijskih šokova mogu biti učinkovite samo ako građani imaju alternativu koja ulijeva sigurnost. U tom smislu, europske novčanice i kovanice nisu samo sredstvo plaćanja, nego i simbol stabilnosti i zajedništva eurozone.

ECB zaključuje da bi ignoriranje uloge gotovine bilo opasno. Digitalni euro mogao bi dopuniti postojeći sustav, ali njegova uspješnost ovisit će upravo o tome koliko će građani i dalje imati povjerenja da je fizička valuta uvijek tu – i u dobrim i u lošim vremenima.