Prošlog petka sigurnost Europe nakratko je ovisila o petorici pilota – trojici Rusa i dvojici Talijana. Dva talijanska zrakoplova F-35, kodnog imena 'Ghost 1' i 'Ghost 2', poletjela su iz baze pokraj Tallinna kako bi presrela tri ruska MiG-a 31 koja su ušla osam kilometara duboko u estonski zračni prostor
Talijani su standardnim manevrom nagnuli krila u znak upozorenja, na što su Rusi uzvratili istim potezom. Jedan pilot čak je mahnuo. Sljedećih 12 minuta odvijala se tiha zračna pratnja sve do Kalinjingrada – neuobičajeno dugo za povredu NATO-ovog teritorija. Ovaj put nije bilo pucnjave, iako su ruski zrakoplovi nosili rakete zrak-zrak.
'Svaki put smo ponosni na našu reakciju', rekao je pukovnik Gaetano Farina, zapovjednik talijanske misije Baltic Eagle III, prenosi britanski The Telegraph.
Estonija poziva na konzultacije
NATO nadzire zračni prostor baltičkih država koje nemaju svoje borbene avione. Od početka kolovoza Talijani su intervenirali sedam puta, no prvi put se incident dogodio unutar estonskog teritorija. Tallinn je odmah aktivirao konzultacije prema Članku 4. Sjevernoatlantskog ugovora.
'Možda naš sustav treba biti jasnije definiran', izjavio je estonski zastupnik Eerik-Niiles Kross, upozoravajući da Rusija konstantno testira granice.
Estonci podsjećaju da su u posljednjem desetljeću zabilježili najmanje 40 povreda zračnog prostora. Ovaj put nije bilo nikakvog skretanja – Rusi nisu promijenili kurs, već su nastavili let iznad estonskog teritorija.
Zašto nije bilo reakcije kao 2015.?
Incident je otvorio pitanje zašto NATO nije reagirao kao Turska 2015., kada je ruski avion srušen nakon samo 17 sekundi u turskom prostoru. Farina smatra da je moguće da je riječ o pogrešci pilota jer su korišteni stariji avioni. Estonska vlada naglašava da ruske letjelice nisu prijetile kopnu, niti su bile opremljene za napade na ciljeve na zemlji.
Odluka o otvaranju vatre, međutim, ne leži samo na zemlji domaćinu jer svaka članica može odrediti ograničenja upotrebe svojih zrakoplova. Italija, primjerice, može inzistirati na suzdržanom pristupu. Konačne odluke često donose zapovjednici u Njemačkoj i SAD-u, ali i politički dogovori na najvišoj razini.
'Problem s prijetnjama je to što ih treba i provesti', upozorava Ed Arnold iz londonskog instituta Royal United Services. Dodaje da bi 'Putin mogao poslati pilote u kvazisamoubilačke misije kako bi isprovocirao reakciju NATO-a i stvorio razdor u njemu'.
Estonija ulaže rekordne iznose u obranu
U Tallinnu strahuju od ponavljanja upada ruskih aviona s agresivnijim ishodom, pa ubrzano jačaju vojsku. Do kraja godine stižu im novi sustavi protuzračne obrane Iris-T, a do 2029. izdvajanja za obranu trebala bi dosegnuti 5,4 posto BDP-a – najviše u NATO-u.
'Pozivanje na Članak 4. ne znači da smo zabrinuti', istaknuo je Jonatan Vseviov, glavni tajnik estonskog Ministarstva vanjskih poslova. 'Potpuno smo sigurni u našu sposobnost obrane s partnerima.'
Estonija se ipak ne planira upuštati u nabavu vlastitih lovaca, pa odluka o eventualnom rušenju ruskih aviona ostaje u rukama NATO-a. Na granici s Rusijom raspoređeno je malo vojnika jer je većina angažirana u Ukrajini, a Tallinn očekuje više 'sivih' prijetnji – propagandu, upade dronovima i incidente na granici.