Kreatin, dodatak prehrani koji se već desetljećima povezuje s povećanjem snage i izdržljivosti kod sportaša mogao bi imati sasvim novu primjenu – poboljšanje kognitivnih funkcija kod osoba s Alzheimerovom bolešću.

Od teretane do moždanih stanica

Kreatin je prirodna tvar koju naše tijelo proizvodi u jetri, bubrezima i gušterači, a u najvećoj se mjeri pohranjuje u mišićima i manjim dijelom u mozgu. Njegova glavna uloga je osigurati brzi izvor energije za stanice – posebno tijekom kratkih, intenzivnih aktivnosti poput sprinta ili dizanja utega.

No, sada se pokazalo da bi moglo pomoći i u zaštiti moždanih funkcija. Znanstvenici sa Sveučilišnog medicinskog centra u Kansasu proveli su prvu kliničku studiju o uzimanju kreatin-monohidrata kod oboljelih od Alzheimerove bolesti – i rezultati su obećavajući.

U istraživanju je sudjelovalo 20 pacijenata u dobi od 60 do 90 godina. Tijekom osam tjedana svakodnevno su uzimali 20 grama kreatina. Devetnaestero ih je uspješno završilo program, a snimke mozga pokazale su da je dodatak postigao svoj cilj – razina kreatina u mozgu povećala se u prosjeku za 11 posto.

Primjetno poboljšanje pamćenja i pažnje

Najvažniji rezultati zabilježeni su u području kognitivnih testova. Radno pamćenje, sposobnost zadržavanja i manipuliranja informacijama u kratkom vremenu, poboljšalo se za oko 10 posto. Također su zabilježena poboljšanja u tzv. fluidnoj inteligenciji, odnosno sposobnosti rješavanja problema neovisno o prethodnom znanju, dok se kristalizirana inteligencija nije pogoršala.

Sudionici su pokazali i bolje rezultate u čitanju naglas (poboljšanje od 5 posto), a primijećen je i napredak u pažnji i kontroli impulsa. Iako se ti pomaci na prvi pogled čine skromnima, u bolesti koja gotovo uvijek vodi prema stalnom pogoršanju i sama stabilizacija predstavlja uspjeh.

Sigurnost i nuspojave

Dobra vijest je da je kreatin bio uglavnom dobro podnošen. Nekolicina sudionika prijavila je blaže nuspojave poput grčeva, probavnih smetnji, mučnine, crvenila lica ili problema sa spavanjem. Budući da je kreatin lako dostupan, cjenovno pristupačan i ne zahtijeva recept, ovo istraživanje moglo bi otvoriti vrata široj primjeni – naravno, pod uvjetom da buduća istraživanja potvrde dosadašnje nalaze.

Potrebna su veća istraživanja

Važno je naglasiti da je riječ o maloj pilot-studiji, provednoj bez kontrolne placebo-skupine. Stoga se ne može isključiti mogućnost da su dio poboljšanja uzrokovali placebo-efekti. Sljedeći korak bit će istraživanja s većim brojem sudionika, duljim trajanjem i usporedbom različitih doza.

Stručnjaci ističu kako je Alzheimer složena bolest koja će zahtijevati višestruke terapijske pristupe – od borbe protiv nakupljanja proteina, preko smanjenja upala, do poboljšanja energetskog metabolizma. Kreatin bi u tom mozaiku mogao imati važnu ulogu kao sredstvo za održavanje energetskih rezervi moždanih stanica.