Odluka bivšeg ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića iz 2019. o prisilnom zatvaranju 27 odlagališta diljem Hrvatske te preusmjeravanju otpada u susjedne gradove i općine - koju je Ustavni sud nedavno ukinuo i proglasio neustavnom - državu će stajati više milijuna, a moguće i više desetaka milijuna eura. Tim gradovima i općinama, naime, sada će platiti čak 90 posto troškova sanacije odlagališta i nabave potrebne opreme
Povećanje postotka na gotovo kompletan iznos odgovor je Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na spomenutu odluku Ustavnog suda, koji je zaključio da je gradovima i općinama, odnosno njihovim građanima, narušeno pravo na zdrav okoliš - ali i da su dovedeni u znatno nepovoljniji financijski položaj. Time im je, osim što će sada imati pravo na čak 90 posto troškova vlastitih odlagališta i besplatnu nabavu komunalne opreme, barem teoretski otvorena i mogućnost tužbe protiv države i traženja naknade za povećane troškove i smanjenu kvalitetu života. Tportal je još od 2019. u više navrata pisao o spornoj odluci tadašnjeg ministra Tomislava Ćorića, posljednji put upravo prošlog tjedna.
vezane vijesti
Hrvatska je u tom trenutku pred Europskom unijom nastojala prikazati da ispunjava svoje obveze oko gospodarenja otpadom i postupnog zatvaranja odlagališta, a zapravo je tek naredila prebacivanje smeća s jednoga na drugo. U praksi, naime, gradovi i općine koji su u tom trenutku imali donekle pristojne deponije, ili su barem posjedovali dokumentaciju za njihovo saniranje, bili su prisiljeni primati otpad iz drugih gradova i općina koji oko gospodarenja otpada nisu učinili ništa. To je stvorilo goleme logističke probleme diljem zemlje, a posebno na otocima.
Najglasnija u kritici Ćorićevog poteza bila je gradonačelnica Supetra na Braču Ivana Marković te je nakon žestokog prosvjedovanja na koncu podnijela i ustavnu tužbu - da bi joj Ustavni sud u travnju ove godine dao za pravo i ostavio Vladi da u roku od šest mjeseci donese novu odluku o zatvaranju tih 27 odlagališta, za što se također čekao posljednji trenutak.
Ministarstvo je odluku objavilo u Narodnim novinama 18. listopada, no u njoj je stajalo da će država pokrivati 90 posto troškova 'nužnog povećanja kapaciteta odlagališta', laički rečeno razlike između količina otpada koje su trebali primiti i koje će stvarno primiti. Gradonačelnica Marković ustvrdila je da to i dalje nije u skladu s uputama Ustavnog suda te je na adrese preostalih sedam bračkih općina poslala najavu da će im od ovog petka biti obustavljeno primanje otpada na supetarskom odlagalištu.
I tada je napokon reagirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavivši da će financirati 90 posto troškova sanacije kompletnog odlagališta, ali i nabavke 'sve potrebne komunalne opreme'. Koliko će to državu stajati, zasad je nemoguće procijeniti, no izvjesno je da će se raditi o višemilijunskim iznosima. Bivši ministar Ćorić, koji je inzistirao na odluci što se pokazala neustavnom, danas je na funkciji viceguvernera Hrvatske narodne banke.
Da se radilo o nerazumnom potezu, pokazuje i podatak da je ogromna većina spomenutih 27 odlagališta danas zatvorena, ali nije do kraja sanirana. Još porazniji podatak jest da je od planiranih 11 velikih centara za gospodarenje otpadom, koji su trebali predstavljati konačno rješenje ovog golemog problema, danas u funkciji tek njih tri. Jednako kao i u Ćorićevo doba 2019. godine.
