Kad je Vladimir Putin najavio da će biti domaćin samita 'Rusija - arapski svijet', Kremlj je predvidio da čelnici regije dođu u Moskvu razgovarati o regionalnoj sigurnosti i energetskim odnosima, a pritom bi on bio u središtu pozornosti. Najavljen u travnju, pripreman je mjesecima i bio je zakazan za srijedu te je trebao poslužiti kao pokazatelj trajnog ruskog utjecaja na Bliskom istoku. Osim toga, trebao je biti dokaz toga da Moskva nije izolirana unatoč zapadnim sankcijama, piše u analizi The Guardian.

No Putin je bio prisiljen odgoditi samit nakon što je svega nekoliko čelnika, uključujući sirijskog predsjednika Ahmeda al Šaru i glavnog tajnika Arapske lige Ahmeda Abula Geita, potvrdilo dolazak.

Umjesto toga, u ponedjeljak je pozornost svijeta bila usmjerena na Egipat, u kojem su se svjetski lideri okupili na mirovnom samitu o Gazi, na kojem Rusija nije sudjelovala. U Šarm el Šeiku se američki predsjednik Donald Trump pridružio egipatskom predsjedniku Abdelu Fatahu al Sisiju u dočeku čelnika s cijelog Bliskog istoka te iz Europe kako bi potpisali dugo očekivani sporazum o Gazi.

Iako analitičari ističu da se nije ni očekivalo da Moskva igra veliku ulogu u mirovnom procesu vezanom za Gazu, činjenica da Rusija nije bila u Egiptu istaknula je ono što Kremlj nerado priznaje: zbog rata u Ukrajini blijedi ruski utjecaj na Bliskom istoku.

'Ruska diplomatska uloga na Bliskom istoku oslabila je kao posljedica rata u Ukrajini', rekla je Hanna Notte, stručnjakinja za rusku vanjsku politiku sa sjedištem u Berlinu. 'Kad je riječ o velikim događajima, glavni akteri regije više ne gledaju prema Moskvi.'

Samit u Egiptu također je ukazao na preobrazbu regije u kojoj mnogi čelnici sada nastoje ojačati veze s Trumpom, a u Washingtonu raste frustracija zbog Putinova odbijanja da okonča rat u Ukrajini.

Bez pomoći Iranu i Siriji

Gotovo desetljeće Bliski istok služio je kao teren za Putinov pokušaj povratka globalnog utjecaja. Ruska vojna intervencija u sirijskom građanskom ratu 2015. godine spasila je režim Bašara al Asada od kolapsa, osigurala Rusima trajne pomorske i zračne baze na Mediteranu i obnovila imidž Moskve kao sile koja može projicirati moć daleko izvan svojih granica.

Nakon početka invazije na Ukrajinu, Moskva je bila prisiljena preusmjeriti velik dio svojih vojnih, gospodarskih i diplomatskih kapaciteta, čime je izgubila mogućnost održavanja Asadova režima u trenutku u kojem se on urušavao. Također je gledala kako njezin drugi ključni saveznik, Iran, trpi ponovljene izraelske udare na vojnu i ekonomsku infrastrukturu.

Unatoč godinama održavanja veza s Palestinskom samoupravom i organiziranju susreta s delegacijama Hamasa u Moskvi, Rusija nije igrala nikakvu konkretnu ulogu u pregovorima koji su doveli do prekida vatre u Gazi. Podržavajući uglavnom Palestince i održavajući bliske odnose s Iranom, Putin je narušio nekoć tople odnose s Benjaminom Netanyahuom, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je prošlog mjeseca da je Izrael predao sustav Patriot Kijevu.

Od uzdizanja Trumpa u nebo do kritika

U javnosti je ruska elita hvalila Trumpove napore da okonča rat u Gazi, što je dio šireg pokušaja pridobivanja naklonosti američkog predsjednika. Putin je prošlog petka izjavio da je ponudio da odgodi samit 'Rusija - arapski svijet' da ne bi 'ometao' Trumpovu inicijativu te je pohvalio američko vodstvo u okončanju rata u Gazi. 'Ako Trump uspije ostvariti sve što je zamislio, to bi bio doista povijesni događaj', rekao je novinarima tijekom posjeta Tadžikistanu.

Ipak, visoki ruski dužnosnici frustrirani su zbog toga što je Moskva isključena iz rješenja za Gazu. Veteran diplomacije, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, rekao je u ponedjeljak da Rusija 'neće odbiti sudjelovati u naporima za rješavanje situacije na Bliskom istoku ako bude pozvana', ali da se Kremlj 'neće nametati'.

Pojavila se i otvorena kritika Trumpova dogovora. Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik i sada zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, odbacio ga je kao besmislen. 'Oslobađanje izraelskih talaca i palestinskih zatvorenika jest dobra stvar, naravno, ali to neće ništa riješiti', rekao je. 'Dok se ne uspostavi punopravna palestinska država u skladu s poznatim rezolucijama UN-a, ništa se neće promijeniti. Rat će se nastaviti. Svi to znaju.'

Rusija gubi i naklonost susjeda

Rusko povlačenje s globalne pozornice ne ograničava se samo na Bliski istok. Diljem srednje Azije i Kavkaza, države koje su se nekoć smatrale lojalnim satelitima, uključujući Kazahstan, Armeniju i Azerbajdžan, postupno napuštaju moskovsku orbitu jer ih rat u Ukrajini tjera da preispitaju vlastite sigurnosne rizike.

U kolovozu je Trump u Bijeloj kući ugostio čelnike Armenije i Azerbajdžana nakon što je posredovao u mirovnom sporazumu između te dvije države. Taj je sporazum SAD-u dodijelio ekskluzivna prava na razvoj takozvane Trumpove rute za međunarodni mir i prosperitet, koridora koji prolazi kroz Armeniju i povezuje Azerbajdžan s njegovim eksklavom Nahčivanom na turskoj granici. Znakovito je i to da su armenski premijer Nikol Pašinjan i azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev u ponedjeljak otputovali u Egipat.

Putin će imati još jednu priliku ugostiti čelnike arapskog svijeta jer Kremlj navodi da bi samit mogao biti zakazan za studeni.

'Samit služi kako bi ojačao poruku Rusije da nije izolirana izvan Zapada', rekla je Notte. 'To je simbolički važno za Moskvu, ali ne vraća Rusiji ulogu glavnog igrača u regiji.'