Najavljeni mirovni sporazum već pokazuje znakove krhkosti. Samo nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Trump u Sharm el-Sheikhu trijumfalno najavio „dogovor koji će donijeti mir“, situacija u Gazi nastavila se pogoršavati. Novi zračni udari, rastući broj poginulih i zatvoren prijelaz Rafah - sve to slika puno sumorniju stvarnost od službenog optimizma, objavio je Euronews.

U utorak navečer Hamas je, prema uredu izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, predao tijela još četvorice izraelskih talaca. Izrael je ranije poručio da neće mijenjati svoje postupke dok se ne vrate sva tijela talaca otetih 7. listopada. Dužnosnik uključen u operaciju rekao je za Reuters da je Hamas posrednicima javio kako će tijela još četvorice Izraelaca predati u 22 sata po lokalnom vremenu.

Rafah zapečaćen, humanitarna kriza sve dublja

Izrael je dodatno zaoštrio situaciju najavom da će prepoloviti količinu humanitarne pomoći koja ulazi u Pojas Gaze. Umjesto dosadašnjih 600, od srijede će se dopuštati ulazak samo 300 kamiona dnevno. Takav potez, kako tvrde izraelske vlasti, posljedica je Hamasova „neuspjeha“ da preda sva tijela talaca.

Hamas i Crveni križ tvrde da je potraga za posmrtnim ostacima iznimno teška zbog masovnog razaranja. Neki ostaci, prema riječima posrednika, nalaze se na područjima pod izraelskom kontrolom.

Američki plan prekida vatre predviđao je da Hamas u roku od 72 sata - do ponedjeljka - preda sve taoce, žive i mrtve. U slučaju kašnjenja, Hamas je trebao dostaviti informacije o preminulima i „uložiti maksimalan napor“ kako bi predaja bila izvršena što prije.

Primirje samo na papiru

Unatoč formalnom primirju, broj mrtvih i dalje raste. Prema lokalnim zdravstvenim izvorima, u posljednja 24 sata ubijena su 44 Palestinca, a 29 ih je ranjeno u izraelskim napadima, ali i u pogubljenjima koja provodi sam Hamas.

Šestero civila poginulo je u napadima na grad Gazu i Khan Younis, dok je pet osoba ubijeno izraelskim dronom u Shujaiyi dok su pokušavale pregledati ruševine svojih domova. Dodatne žrtve zabilježene su u Jabaliya al-Baladu i u području Al Fakhari, istočno od Khan Younisa.

Izraelska vojska priopćila je kako je otvorila vatru da bi „neutralizirala prijetnju“ nakon što su vojnici uočili „osumnjičenike“ koji su pokušavali prijeći tzv. žutu liniju.

U međuvremenu, Hamas je pokrenuo krvavu odmazdu protiv suparničkih frakcija i beduinskih obitelji koje su pokušavale osigurati humanitarne konvoje. Na društvenim mrežama pojavili su se videozapisi — čiju je autentičnost potvrdio BBC Verify - na kojima se vidi kako pripadnici Hamasa javno pogubljuju protivnike, najčešće optužene za izdaju i suradnju s Izraelom.

Tko će upravljati razorenim teritorijem?

Pitanja o budućnosti Gaze ostaju otvorena: hoće li se Hamas razoružati, tko će preuzeti upravljanje i kako će izgledati obnova razorene enklave? Ni šire pitanje palestinske državnosti nije riješeno.

Egipatski ministar vanjskih poslova Badr Abdelatty izjavio je da je 15 palestinskih tehnokrata odabrano za privremenu upravu Gaze, uz podršku Izraela, Hamasa i ostalih palestinskih frakcija.

Stanovnici međutim traže brze i konkretne poteze. „Nema infrastrukture, struje, vode ni ičega što bi omogućilo normalan život“, rekao je Mohamad Abu Hajras, jedan od tisuća raseljenih stanovnika.

Prema procjeni agencije UN-a za razvoj, Europske unije i Svjetske banke, obnova Gaze mogla bi stajati oko 60 milijardi eura.

U sklopu dogovorenog primirja, izraelske su se snage povukle na položaje koje su držale u kolovozu, prije posljednje ofenzive na grad Gazu. Nekoliko teško oštećenih palestinskih naselja i dalje je pod izraelskom kontrolom, a stanovnicima je izdano upozorenje da se ne vraćaju svojim domovima.