Mate Granić smatra da je cilj pojedinih struktura da se incidentima protiv srpske nacionalne manjine krizno stanje iz Srbije prelije u Hrvatsku, pri čemu nam se u međunarodnim krugovima stvara šteta. Komentirao je i izuzeće od sankcija Mađarskoj u svjetlu opskrbe energentima putem Janafa
Bivši ministar vanjskih poslova iz ere prvog hrvatskog predsjednika i posebni savjetnik sadašnjeg premijera Mate Granić komentirao je društvena zbivanja u zemlji i inozemstvu. Najprije se osvrnuo na incidente u Zagrebu, Splitu i Rijeci, gdje su uvredama bili izloženi pripadnici srpske nacionalne manjine, ali i Srbi iz Srbije.
Granić je u HRT-ovoj emisiji Studio 4 rekao da takvi događaji, vezani uz dio radikalne desnice, štete Hrvatskoj u svijetu dok su, s druge strane, zbog toga najsretniji beogradski mediji i Aleksandar Vučić.
'Radikalna ljevica sve je hrvatsko zadnjih šest mjeseci proglašavala ustaškim i naravno onda imate ovakve reakcije. Ne može se Thompsonov koncert, na koji je došlo 500 tisuća ljudi, proglasiti ustaškim ili proustaškim. Znam barem 100 ljudi iz moje blizine koji su bili, svi su časni i pošteni ljudi, nemaju veze s radikalizmom', rekao je Granić, posebni savjetnik premijera za vanjsku politiku.
'Ne smijemo stvarati dodatne probleme'
Smatra da Hrvatska najbolju zaštitu manjina u Europi. 'Manjine, posebno srpska, mora voditi računa o mjestu, vremenu i sadržaju manifestacija. Nažalost, u tome je bilo pogrešaka', dodao je.
No posebno je naglasio da je glavni cilj pojedinih struktura da se trenutno stanje, koje već godinu dana vlada u Srbiji, prenese na Hrvatsku. Dodaje da su problem i mediji jer u svemu traže 'proustaški predznak'.
'Vlada Andreja Plenkovića vodi razboritu i odgovornu politiku. Sasvim je sigurno da je jedini put smanjiti tenzije, okrenuti se na stvarne probleme. Poštivati zakon treba svatko i mislim da naša policija dobro radi. Važnije je shvatiti u kakvoj se situaciji nalaze Europa i svijet, ne smijemo mi stvarati dodatne probleme u Hrvatskoj. Puno bi se odgovornije trebali ponašati i stranke, i politika, i mediji, svi mi skupa', zaključio je Granić o ovoj temi.
Diplomatski rad
Druga je važna tema bio prošlotjedni sastanak Donalda Trumpa i mađarskog premijera Viktora Orbana, na kojem je SAD odobrio jednogodišnje izuzeće Mađarske od sankcija zbog korištenja ruske nafte i plina. Pritom se spominjala doprema nafte preko Hrvatske, a ocijenjena je nezadovoljavajućom.
'Trump je podržao Orbana jer mu je prijatelj, iako dobro zna da je destabilizirajući čimbenik vanjske i sigurnosne politike EU-a. Definitivno je to poruka i EU-u da mora jačati vlastitu obrambenu, sigurnosnu i gospodarsku politiku. Neosporno je da američki energetski stručnjaci dobro znaju potencijale LNG-a u Hrvatskoj, da dobro znaju kapacitete JANAF-a. Točno je da Hrvatska može osigurati opskrbu Mađarske. Hrvatska ovdje nije bila primarno u centru pažnje, primarno je bila Mađarska. Ali mi moramo diplomatski raditi na tome i reći što je točno', dodao je Granić i istaknuo da 'u ovom momentu nismo bili meta'.
U Mađarskoj se sljedeće godine očekuju izbori koji će odrediti daljnju politiku, s obzirom na vladavinu Orbana, a on je antieuropski orijentiran.
'EU se mora ponašati tako da jača vlastitu obrambenu sigurnosnu politiku jer su se nakon ruske agresije na Ukrajinu dogodile tektonske promjene, geopolitičke, geostrateške, financijske, u cijelom svijetu. Također, posebno nakon dolaska predsjednika Trumpa. Situacija je nikad gora, ukratko. Radi toga EU mora itekako misliti o svojim interesima', upozorio je Granić.
Situacija u BiH
Američka administracija je kreirala novu Rezoluciju o BiH, koju su podržale Rusija i Kina, a diskreditirala je i umanjila utjecaj Ureda visokog međunarodnog povjerenika Christiana Schmidta, time ignorirajući stav EU-a i Velike Britanije.
'Predsjednik Clinton u tom trenutku prepoznao je da je BiH ključan problem. U Daytonu je dogovoreno da bude visoki predstavnik, a u Bonnu su dogovorene njegove ovlasti. Istina je da su neki visoki predstavnici promijenili duh Daytonskog sporazuma tako da je Komšić mogao biti više puta izabran za člana Predsjedništva hrvatskog naroda i to glasovima drugog naroda. Što se tiče Schmidta, on vodi razboritu politiku što se tiče odnosa prema separatizmu Dodika, prema bošnjačkom unitarizmu, a i pokazivao je razumijevanje za stavove Hrvata da se bore za svoju konstitutivnost', zaključio je Granić.