Bandov se u središnjem Dnevniku HRT-a osvrnuo na blokadu američke javne uprave, takozvani 'shutdown', koji je ostavio stotine tisuća saveznih radnika bez plaće i doveo milijune Amerikanaca u opasnost da izgube zdravstveno osiguranje.

'Demokrati i republikanci i dalje su na istim pozicijama. Demokrati su duboko uvjereni da zdravstvena zaštita mora ostati dostupna svim građanima koji su je dosad imali, a riječ je o 24 milijuna Amerikanaca iz najranjivijih skupina. Republikanci, pak, žele smanjiti taj broj, a najveći spor je u tome treba li se o tome raspravljati prije ili nakon usvajanja proračuna', objasnio je Bandov.

Dodao je da su republikanci posljednjim prijedlogom pokušali pokazati da 'razumiju građane' i preusmjeriti krivnju na osiguravajuće kuće. 'Novi prijedlog predviđa usmjeravanje sredstava izravno građanima koji bi sami odlučivali kome će povjeriti ta sredstva. Republikanci su shvatili da bi ukidanje ObamaCarea moglo negativno utjecati na njihove rezultate na međuizborima', rekao je.

Unatoč napetostima, Bandov smatra da će kompromis biti nužan, ali i iznimno težak. 'Konsenzus se sigurno traži, no i jednima i drugima sada je presudno zadržati stav. Ovakva blokada još se nije dogodila i nadam se da će SAD uskoro pronaći rješenje', dodao je.

Konstantne turbulencije

Govoreći o sastanku Viktora Orbana i Donalda Trumpa, profesor je istaknuo da je podrška Washingtona mađarskom premijeru politički kalkulirana. 'SAD podržavanjem Viktora Orbana podržava konstantne turbulencije unutar europskih politika. To je očigledno interes trenutne američke administracije. Mađarska se nalazi pred izborima, a potpuna provedba sustava sankcija smanjila bi Orbanove šanse za pobjedu', kazao je Bandov.

Posebno je istaknuo energetske odnose kao ključnu temu susreta. 'Dogovor o reorganizaciji i reformama energetske infrastrukture iznimno je važan. Tu SAD vidi svoju priliku i sigurno su dogovoreni konkretni poslovi. Energetski poslovi su prioritet, a Viktor Orban u američkim očima ima važnu ulogu jer nudi alternativu glasovima iz Bruxellesa', zaključio je Bandov.

A gdje tu Hrvatska?

Orban je u prvi posjet Trumpovu drugom mandatu stigao s jasnim ciljem – zatražiti izuzeće od američkih sankcija koje ograničavaju trgovinu ruskom naftom i plinom.

Prema američkim izvorima, Trump je Orbanu odobrio jednogodišnje izuzeće od sankcija uvedenih prošlog mjeseca ruskim energetskim tvrtkama Lukoil i Rosneft. U zamjenu za to, mađarski čelnik obvezao se kupiti američki ukapljeni prirodni plin u vrijednosti od 600 milijuna dolara.

Time je Washington osigurao novi energetski ugovor s Budimpeštom, dok je Orban dobio politički i gospodarski predah od ovisnosti o ruskim dobavama koje prolaze kroz Ukrajinu. Većina plina i nafte u Mađarsku stiže naftovodom Družba, čime je ova zemlja izravno pogođena europskim sankcijama protiv Moskve.

Na pitanje što novi dogovor znači za hrvatski JANAF, iz tvrtke su za RTL poručili da su u tijeku pregovori s MOL-om o novom ugovoru o transportu nafte. Podsjetimo, upravo su napetosti između Hrvatske i Mađarske oko JANAF-a prošlog mjeseca izazvale niz političkih reakcija.

Iz MOL-a su tada optužili hrvatsku stranu da nije isporučila 58 tisuća tona sirove nafte. 'Nakon što nije prošao testove kapaciteta, JANAF je također podbacio u usluzi – nije mogao isporučiti ugovorenu sirovu naftu na vrijeme', poručili su iz MOL-a.

Iz JANAF-a su te tvrdnje odbacili i naglasili da se transport nafte odvija prema važećem ugovoru. 'JANAF može u potpunosti zadovoljiti mađarske potrebe za naftom', poručili su iz tvrtke, a istu je poruku ponovila i hrvatska Vlada.

Bivši ministar gospodarstva Davor Štern ocijenio je za RTL da su napetosti između Zagreba i Budimpešte samo uvod u današnji dogovor Trumpa i Orbana. 'Sve je upućivalo na to da će Mađarska tražiti energetski manevar prostor kroz SAD, a Trump joj ga je i omogućio', rekao je Štern.