Najduži govor o stanju nacije u američkoj povijesti, gotovo dva sata (samo)hvale 'zlatnog doba Amerike', više od stotinu ovacija republikanaca te suzdržani, ali znakoviti ton prema Vrhovnom sudu nakon carinske packe – Donald Trump još je jednom pokazao da mu je (politička) pozornica prirodno okruženje. U godini u kojoj Sjedinjene Države slave 250. obljetnicu neovisnosti, a zemlju čekaju ključni međuizbori za Kongres, američki predsjednik pokušao je nametnuti sliku snažne, uspješne i 'velike' Amerike, unatoč padu osobne popularnosti i nizu političkih izazova.

Govor u Kongresu bio je strukturiran kao politički mobilizacijski nastup uoči ključnih izbora za oba doma Kongresa krajem godine. Iako ankete trenutno pokazuju da je velik dio Amerikanaca nezadovoljan stanjem u zemlji, ali i Trumpovim vodstvom, predsjednik nije signalizirao promjenu smjera. Naprotiv, nastup je oblikovao kao borbeno intoniranu obranu dosadašnje politike, uz naglašeni patriotizam i jasnu podjelu na političke tabore.

Uvodni dio obilježili su simbolički i teatralni momenti – od pozdrava hokejaškoj reprezentaciji do odlikovanja ratnog veterana i pripadnika Obalne straže. Tako je podrcrtao središnju tematsku liniju obraćanja: narativ o nacionalnoj snazi, pobjedi i obnovi američkog ponosa.

Sadržajno, prvi i najduži dio govora bio je posvećen gospodarstvu. Trump je nizao podatke o rastu prihoda, kretanjima na tržištu kapitala, nižim cijenama goriva i smanjenom broju nezakonitih prelazaka granice, zaključujući porukom da 'zemlja ponovno pobjeđuje'. I ovaj put su govorom dominirale njemu svojstvene superlativne formulacije o 'transformaciji kakvu svijet nije vidio' i o SAD-u kao 'najvrućoj' državi na svijetu. Unatoč duljini izlaganja, konkretnih novih inicijativa bilo je relativno malo – spomenuti su štedni računi za radničku klasu te dogovor s kompanijama iz sektora umjetne inteligencije o energetskim kapacitetima, dok su brojni prijedlozi ponovljeni iz ranijih političkih ciklusa.

Dojam discipliniranog nastupa

Cjelokupno obraćanje na prvu je ostavilo dojam discipliniranijeg nastupa nego što je to često bio slučaj u njegovim ranijim javnim istupima, uz jasnu tematsku hijerarhiju: gospodarstvo, patriotizam, migracije i tek marginalno vanjska politika.

O komunikacijskoj strategiji Donalda Trumpa, porukama koje je želio poslati i političkom kontekstu u kojem je govor održan, porazgovarali smo s komunikacijskim stručnjakom Petrom Tantom.

"Vidio sam da su 'njegovi' jako pljeskali i ustajali se na svaki njegov usklik. Vidio sam da je koristio tisuću superlativa i svoju neverbalnu komunikaciju i to je nešto što očekujem od njega. Ostao je sebi svojstven. Ne mogu reći da je odskakao od uobičajenog. Zamislite da je bio miran i staložen. To bi bio nekakav alarm. Od Trumpa smo svi navikli da očekujemo neočekivano i na taj način je kod nas podigao neku vrstu očekivanja 'što će sad izvesti'. Kad Trump bude normalan, onda nam je to čudno, jer smo navikli da izađe i 'baci tri bombe'", slikovit je bio Tanta.

Zakapanje ratnih sjekira

Jako je puno vremena Trump izdvojio kako bi opisao stanje u gospodarstvu. Objašnjavajući brojkama kako je SAD postao 'zemlja koju se ponovno poštuje', nije mogao ne spomenuti carine, koje ponovno pokušava nametnuti silom, unatoč presudi Vrhovnog suda u kojoj stoji da je prekršio svoje ovlasti, ali i zakon. Tanta je primijetio da je to Trumpovo rješenje svih američkih problema.

No, ujedno je i sredstvo kojim će, barem prigodno, pokušati smiriti strasti. Naime, za obraćanja naciji, spomenutu je presudu nazvao 'nesretnom', iako je danima prije toga 'divljao' o sucima koji su podlegli stranim interesima pa čak i koristio riječi koje nisu za javni prostor. Sad je, pak, stisnuo ruku četvorici sudaca.

"Nije prvi put da to radi. Sjetimo se da je bio veliki prijatelj s Elonom Muskom, pa je onda bio jako posvađan s njim, pa su opet dobri prijatelji. Njegova je retorika takva da, ako se on s nekim posvadi i ako mu netko proturječi, on će ga poniziti na pasja kola, ali ako sutra osjeti neki interes, opet će ga dizati superlativima. Zapravo, taj retorički tobogan, koji ima svoje uspone i padove, njemu je svojstven. No, jednom političaru umjerenost može više koristiti nego ova retorika. Kod njegove publike to prolazi. Svaki put kad postoji neki problem, on može svojoj retorikom pet puta pretjerati, ali to je Trump", ustvrdio je komunikacijski stručnjak.

Moment iznenađenja

Svojevrsno 'zakapanje ratnih sjekira' možda je znak da je Trump svjestan da stoji loše. Ankete mu ne daju previše podrške. Svega 40 posto ispitanika podržava njegov rad, što znači da mu građani u manjoj mjeri vjeruju nego na početku mandata. Osim toga, 61 posto Amerikanaca, od kojih su trećina republikanci, smatra da je Trump postao 'hirovit s godinama'.

U ovom trenutku, za njega to i nije dobro, unatoč njegovoj uvjerenosti o snazi, s obzirom na to da se u prosincu održavaju takozvani 'mid-term' izbori za američki Kongres. Iznenađenja u pojedinim okruzima koji su već krenuli birati svoje kandidate za kongresnička mjesta je već bilo, čak i u republikanskim 'utvrdama'.

"Oprezno bih pristupao cijeloj priči, jer Trump često koristi moment iznenađenja i tempira neke stvari da idu u njegovu korist. Na prvim izborima je jako loše stajao, pa ih je dobio, na drugima se dogodio splet okolnosti koji se dogodio i ako pogledamo paradoksalnu situaciju koju možemo usporediti s filmom 'Melania', možemo vidjeti da je publika taj film ocijenila 100 posto genijalnim, a svi kritičari su rekli da je katastrofa.

Mi nismo sigurni što je tu točno. On ima glasačku bazu koja mu slijepo vjeruje, a imamo i erupciju nezadovoljnih. Oni načelno ne sudjeluju svi u istraživanjima i zato je problematično dati neku ocjenu stanja na terenu. Ako netko zna mobilizirati birače zapaljivom retorikom koja nije utemeljena na nečem realnom, onda je to Trump", ustvrdio je Tanta.

Zapaljiva retorika i politika

Govoreći o zapaljivoj retorici, stručnjak je upozorio na uobičajenu komunikaciju Bijele kuće u proteklih nekoliko mjeseci, koju je ocijenio katastrofalnom. Argumente je potkrijepio videom kojeg su iz Bijele kuće pustili nakon što su muška i ženska hokejaška reprezentacija osvojile zlato na Olimpijskim igrama, pobijedivši selekcije Kanade, s kojom Trump također potencira kavgu. Ondje se mogu čuti američki igrači kako se na najgori način izruguju s Kanađanima. Dovoljno se sjetiti i videa u kojem su Obame prikazani kao majmuni.

"Ako upotrijebimo tu estetiku koju Trump forsira; 'najjači smo', 'najbolji smo', onda dolazimo do pokazivanja mišića u javnom govoru, koji je u suštoj suprotnosti od onoga što, recimo, propagira EU; zajedništvo, prijateljstvo, uzvišenost u porazu, poniznost u pobjedi. Cijelo vrijeme imamo pokazivanje mišića i snage gdje je ima i gdje je nema. Je li život bio lošiji prije godinu dana u Americi ili je sada? Ne čini nam se da je bolje, ali nećemo dozvoliti da nam činjenice pokvare dobru priču", otkriva Tanta tajnu Trumpove priče.

Jedna od svakako negativnijih priča je i postupanje Američke protuimigracijske i useljeničke službe (ICE) prema useljenicima u SAD. Od uhićenja djece, preko nasilnih okršaja Nacionalne garde s građanima, pa i ubojstava, slika Trumpove politike koja se širila svijetom nije bila nimalo ugodna. No, pravo je pitanje osjećaju li Amerikanci da tu nešto nije u redu?

"Trebamo gledati drugačijim očima. Mi vidimo svu negativnost toga, ali treba vidjeti podržavaju li Amerikanci takav način, s obzirom na to da se godinama nije rješavala migrantska politika. U ovoj je situaciji pitanje je li Trumpu to uopće nije koristilo ili mu samo malo nije koristilo. Nama u Europi to izgleda kao začetak jednog kvalitetnog fašističkog režima, a možda baš glasačima u SAD-u izgleda kao proaktivno rješavanje problema. Njegov način komunikacije i odnošenja sa svime je takav da on želi pokazati u svakom trenutku, svakog dana, svoju snagu. On to pokazuje na razne načine. Mislim da nema bolje poruke o jačini od toga da ti najjača vojna sila raspoređuje petu flotu oko Irana", ustvrdio je Tanta.

Jedna rečenica odskače

Ipak, Trump nije puno govorio o Iranu. Ustvrdio je da bi sve volio riješiti diplomatskim putem, ali i da neće dozvoliti da Iranci imaju nuklearno oružje. O planovima s 'armadom' nije govorio, kao niti o ratu u Ukrajini, koji je započeo prije četiri godine. Zanimljivo, to je jedini sukob kojeg Trump još nije uspio riješiti, iako se nije propustio pohvaliti da je 'zaustavio osam ratova', pa je stoga i logično da ga u svojoj idealiziranoj slici uspjeha nije ni spomenuo.

"Govor o stanju nacije je uvijek malo više fokusiran na unutrašnju politiku. Ako vidimo kako je to izgledalo kod Obame, koji je forsirao zdravstvenu skrb ili Busha koji je želio osvetiti WTC, onda možemo vidjeti da se on fokusirao na unutarnja pitanja, kako je slagao kockice u cijeloj priči i kako će izgledati njegova politička kampanja oko izbora. Stvari koje je ganjao superlativima, ganjat će i dalje, a stvari koje je stavio kao jako negativne će dodatno spuštati ili ponižavati", ustvrdio je Tanta.

Dakle, očekivati da će se Trump promijeniti je teško. Možda će se koncentrirati na neke prigode, poput ove ili 250. obljetnice osnutka SAD-a, koja će se odviti 4. srpnja. No, i tada će htjeti pokazivati američku i svoju nadmoć.

Stoga, analitičar Tanta smatra da je jedna njegova rečenica odredila cijeli govor o stanju nacije, ali i njegov mandat: "Pazite što sve jedan predsjednik može".

"On mora pokazati svoju moć i nedodirljivost te mora brzo pronaći svog novog neprijatelja, nekoga koga će do maksimuma spustiti i ponižavati. Njemu treba Kamala Harris, Joe Biden kojem će izvući apsolutno sve negativno i na vrlo primitivan način ga spustiti do kraja kako bi ispao heroj u očima svojih potencijalnih birača", zaključio je Tanta.