Radnja filma prati vjenčanje trudne Hrvatice i Srbina te zaplete koji nastaju između njihovih obitelji, a upravo je taj motiv bio povod različitim tumačenjima. Prema podacima iznesenima na tribini, kako prenose Novosti, film je u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini pogledalo više od 1,6 milijuna gledatelja, uz dosadašnju zaradu od oko deset milijuna eura.

Na tribini su sudjelovali novinar i publicist Boris Rašeta, književnik i poznavatelj popkulture Đorđe Matić, društveni komentator Matija Štahan te novinar i filmski publicist Veljko Krulčić, uz moderiranje Saše Kosanovića.

Podijeljena mišljenja

Boris Rašeta ustvrdio je da njegov doživljaj filma odstupa od dijela kritike. 'Film je smiješan i duhovit, glumci nadopunjuju scenarij, a kritičari nisu primijetili usklađenost muzike s filmskim sekvencama. Uspjeh filma pokazuje velik broj projekcija u kinima, dugotrajnost prikazivanja te činjenica da su sva bolja mjesta u dvoranama rezervirana i kupljena do 12 sati. U filmu nema Jugoslavije jer se sve odvija na relaciji Zagreb – Beograd (…), a gledanost je posljedica izmorenosti ljudi kapitalizmom i želje za veseljem', rekao je Rašeta.

Đorđe Matić ocijenio ga je lošim. 'Film nije dobro režiran, a najtužnija stvar je kad vidiš čemu se ljudi smiju. Jedna od najpoganijih premisa bila je kako muževa porodica, a to su Srbi, gleda na snahu. Kod Srba snaha ili zet druge nacionalnosti nije problem, uostalom koliko ste čuli srpskih viceva o zetovima Hrvatima ili pripadnicima druge nacionalnosti. U Hrvatskoj je drugačije i mnogo ekstremnije jer se snaha ili zet druge nacije gledaju kao strano tijelo', rekao je Matić.

Podsjetio je i na rečenicu koje se koristi svugdje u regiji osim u Hrvatskoj, a to je da nije važno tko je tko, nego kakav je čovjek. 'Osim toga, to kako u Srbiji u najnovijim filmovima i serijama portretiraju Hrvate naučili su upravo od Hrvata koji tako portretiraju Srbe tijekom 30 godina', kazao je. Ocijenio je i da lijep krajolik na završetku filma nosi poruku 'ne treba nam ništa jer imamo ovu ljepotu', a možda i 'evo njih opet ovdje'.

Štahan: Hrvatska preko kulture porobljava samu sebe

Matija Štahan smatra da 'Hrvatska preko kulture porobljava samu sebe', no da se politička dimenzija filma često prenaglašava. 'Kao što Thompson i njegovi koncerti ne znače reustašizaciju u Hrvatskoj, tako i 'Svadba' i njena gledanost ne promoviraju jugoslavenstvo. To je više estrada nego politika', rekao je, dodajući da je film 'kritičniji prema hrvatskoj obitelji nego prema srpskoj'.

'Krimen je Srba iz Srbije koji shvaćaju Hrvate kao svoju ekstenziju, a iz tog poimanja proizlaze svi nesporazumi. Osim toga, zanemaruje se aspekt liberalne ideologije. A nacionalizmi, kad su neopterećeni jugoslavenstvom, budu tolerantni, što pokazuje i primjer pjevača iz Sabora (Josipa) Dabre, kojeg njegova srpska rodbina nije osuđivala. Dakle taj slučaj, uz niskost medija, pokazuje i nekritičnost sredine', rekao je Štahan.

Veljko Krulčić istaknuo je da film kvalitativno nije ujednačen, ali da je njegov tržišni uspjeh neupitan. 'Prva polovina filma jako je dobra, a onda kvalitetom pada. Ali producenti trljaju ruke jer je snimljen da donese prihod i zaradu', rekao je, podsjetivši na podatke o gledanosti filmova u regiji. Naveo je da je od 2000. do kraja 2025. godine srpske filmove u Srbiji pogledalo 16,3 milijuna gledatelja, a u Hrvatskoj je domaće filmove u istom razdoblju gledalo oko tri milijuna ljudi.

Prema njegovim riječima, 'Svadba' bi uskoro mogla nadmašiti gledanost filma 'Toma', koji je imao oko 560.000 gledatelja, a dodatni uspjeh vidi u činjenici da u kina privlači publiku koja inače rijetko gleda domaće filmove. Na pitanje o usporedbi s filmom 'Leto kad sam naučila da letim', sudionici su ocijenili da je riječ o drukčijem, umjetnički ambicioznijem ostvarenju koje je osvojilo i kritiku i publiku. 'I taj film je gledalo 120.000 ljudi', rekao je Krulčić, prenose Novosti.