Uz povratak vojnog roka, uvodi se novi model civilne službe za ročnike koji podnesu prigovor savjesti. Civilna služba trajat će tri mjeseca u Ravnateljstvu civilne zaštite MUP-a uz mjesečnu naknadu od 340 eura ili četiri mjeseca u jedinicama lokalne samouprave uz primanje 170 eura
Nakon 18 godina Hrvatska je odlučila vratiti služenje vojnog roka, a s njime stiže i mogućnost služenja civilne službe, no oba njena oblika bit će ponešto drugačija nego što je to bilo do 2008. godine.
Ponajprije se to odnosi na duljinu trajanja, a kod civilnog služenja i na sam model. Temeljno vojno osposobljavanje, kojim se ovdje nećemo posebno baviti, služit će se dva mjeseca u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi, a ročnici će imati pravo na naknadu od oko 1100 eura.
Prigovor savjesti
Što se tiče onih koji budu imali prigovor savjesti, moći će služiti civilnu službu u Ravnateljstvu civilne zaštite MUP-a u trajanju od tri mjeseca, za to će dobiti neoporezivu mjesečnu naknadu u iznosu od 340 eura, dok će se onima koji će civilnu obuku u trajanju od četiri mjeseca odraditi u jedinicama lokalne samouprave, odnosno gradovima, općinama i županijama, isplatiti neoporeziva mjesečna naknada od 170 eura.
vezane vijesti
No da bi se došlo do toga, nadležni područni odjel za poslove obrane dužan je novaka pri uvođenju u vojnu evidenciju upoznati s pravom da na temelju prigovora savjesti može podnijeti zahtjev za civilnu službu, a on to može učiniti u nadležnom područnom odjelu za poslove obrane nakon ocjene sposobnosti za vojnu službu.
Ovdje valja istaknuti dvije stvari: prvo – o zahtjevu za prigovor savjesti odlučuje tijelo državne uprave nadležno za civilnu zaštitu, odnosno MUP, na prijedlog povjerenstva za civilnu službu toga ministarstva, u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, i drugo – prigovor savjesti može se odbiti.
Dva modela 'civilke'
Zakon o obrani propisuje da se civilno služenje u trajanju od tri mjeseca obavlja u tijelu državne uprave nadležnom za civilnu zaštitu. Civilni obveznici su za to vrijeme smješteni u prostorima civilne zaštite tri mjeseca neprekidno, a civilna služba koja se obavlja u općinama, gradovima i županijama traje četiri mjeseca, što znači osmosatni radni dan pet dana u tjednu. Osam sati računa se kao dan obavljene civilne službe.
Mladići koji budu raspoređeni u Ravnateljstvo civilne zaštite bit će smješteni u Jastrebarskom, Bizovcu i Divuljama kod Trogira, a u budućnosti se planira dodavanje lokacija Dugi Dol i Varaždin.
Na tim lokacijama polaznici će dobiti obuku koja se sastoji od temeljnog i specijalističkog osposobljavanja te uvježbavanja. Drugim riječima, ti civilni ročnici obučit će se za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite radi spašavanja života ljudi i materijalnih dobara, a civilna služba u ovakvom obliku dosad nije bila poznata.
U drugom modelu civilni ročnici će u lokalnim jedinicama biti raspoređeni na poslove uređivanja prostora za sklanjanje i evakuacijskih putova, košnje trave, uređenja parkova i igrališta, čišćenja kanala, raslinja i grmlja, ilegalnih odlagališta otpada i smeća, sadnje drveća te na druge poslove koji su u funkciji protupožarne i civilne zaštite, zaštite i unaprjeđenja prirodnog okoliša, komunalnog gospodarstva i održavanja javnih cesta.
Poslove, osim u lokalnoj jedinici, mogu obavljati kod koncesionara te u Crvenom križu.
Civilni pričuvnici
Važno je naglasiti da će ovi ročnici po dolasku u lokalnu jedinicu dobiti iskaznicu civilne službe, a radi kontrole njezina obavljanja dobit će osobu za praćenje njihova rada. Ako ročnik samovoljno i neopravdano izostane, za svaki takav dan služba će mu biti produžena. Nakon završetka osposobljavanja nadležnom uredu za obranu dostavit će se i potvrda da je civilno služenje obavljeno.
Civilni ročnik koji obavi civilnu službu postaje civilni pričuvnik i kao takav podliježe, sukladno Zakonu o obrani, obvezi obavljanja civilne službe u pričuvnom sastavu.
Maksimalan broj civilnih ročnika koji će ove godine obavljati civilnu službu u Ministarstvu je oko 800 ročnika, a za službu u lokalnim jedinicama predviđeno je njih oko 5000.
Dodajmo na kraju da je tijekom javne rasprave o izmjenama Zakona o obrani u javnom savjetovanju pristiglo gotovo dvjesto komentara, od kojih se velik broj odnosio upravo na civilni vojni rok. Međutim velika većina ih je odbijena, a dio primljen na znanje. Tijekom saborske rasprave također se upozoravalo da se civilni ročnici diskriminiraju u odnosu na one koji odluče služiti vojni rok, kako u duljini trajanja, tako i u novčanim iznosima.
