U dosad neobjavljenim očitovanjima upućenima Europskoj komisiji, američko Ministarstvo rata (kako se odnedavno zove) jasno je poručilo da se protivi svakoj izmjeni europskih pravila o javnoj nabavi u obrani koja bi ograničila pristup američkim kompanijama europskom tržištu.

'Protekcionističke i isključive politike koje silom guraju američke tvrtke s tržišta – dok najveće europske obrambene kompanije i dalje snažno profitiraju na američkom tržištu – pogrešan su put', navodi se u američkom dokumentu, piše Politico.

Paradoks Trumpove politike

Poruka iz Washingtona otkriva očiti paradoks: dok Trumpova administracija već godinama poziva europske saveznike da preuzmu veći teret u obrani kontinenta, istodobno ne želi da to ide na štetu američke vojne industrije.

SAD je reagirao nakon što je Europska komisija pokrenula konzultacije o izmjenama Direktive o javnoj nabavi u obrani iz 2009. godine. Bruxelles već dulje nastoji povećati udio europskog naoružanja u arsenalima država članica, osobito u svjetlu ruske prijetnje.

Danas gotovo dvije trećine uvezenog oružja u EU dolazi iz SAD-a – od borbenih zrakoplova F-35 do raketnih sustava HIMARS i sustava protuzračne obrane Patriot.

Bruxelles gura 'kupuj europsko'

Europska unija već sada favorizira domaće proizvođače kroz pojedine programe. Primjerice, u okviru SAFE-a, vrijednog 150 milijardi eura, kao i u sklopu novog zajma Ukrajini od 90 milijardi eura, sredstva se mogu koristiti samo ako je najmanje 65 posto vrijednosti opreme proizvedeno u Europi.

No ažurirana direktiva, koja se očekuje u trećem tromjesečju ove godine, mogla bi otići i korak dalje te potencijalno uvesti obvezujuća pravila koja bi jasno dala prednost europskim proizvođačima.

Upravo to izaziva najjaču reakciju Pentagona.

Prijetnja zatvaranjem američkog tržišta

Američko Ministarstvo rata upozorilo je da bi uvođenje snažne klauzule 'kupuj europsko' moglo dovesti do preispitivanja postojećih izuzeća od američkih zakona 'kupuj američko'.

To bi u praksi značilo ograničavanje pristupa europskih kompanija unosnim ugovorima Pentagona. Trenutno 19 od 27 država članica EU-a ima potpisane sporazume s Washingtonom koji njihovim tvrtkama omogućuju sudjelovanje u određenim američkim obrambenim natječajima.

Ako Bruxelles zaoštri pravila, buduće iznimke, poručuje Washington, razmatrale bi se 'od ugovora do ugovora' i samo ako su nužne za interoperabilnost i standardizaciju u NATO-u.

Iako Pentagon većinu opreme nabavlja od domaćih proizvođača, europske tvrtke poput talijanskog Leonarda i švedskog Saaba također posluju na američkom tržištu.

Koliko daleko je Europa spremna ići?

Washington tvrdi da bi stroga europska preferencijalna pravila oslabila NATO, ograničila suverenitet država članica u raspolaganju vlastitim proračunima te otežala postizanje ciljeva sposobnosti koje je taj savez dogovorio prošle godine.

Američka strana poziva se i na trgovinski sporazum između SAD-a i EU-a, potpisan prošlog ljeta, prema kojem se Europska komisija obvezala kupovati više američkog oružja.

Poruku Pentagona i State Departmenta podržala je i Američka gospodarska komora te je u blažem tonu, ali s istom porukom, upozorila Bruxelles da bi forsiranje politike 'kupuj europsko' moglo imati ozbiljne posljedice.

Ovaj spor mogao bi postati test europske strateške autonomije. Pitanje je koliko su države članice spremne riskirati trgovinski sukob sa SAD-om da bi ojačale svoju obrambenu industriju.

U eri Donalda Trumpa, koji je više puta doveo u pitanje pouzdanost američkih sigurnosnih jamstava, Europa želi biti manje ovisna o SAD-u, što je, na kraju krajeva, i sam Washington tražio. No cijena neovisnosti mogla bi biti visoka, a još veće pitanje je tko bi pritom to više platio.