Već od 1. siječnja 2026. prvi ročnici trebali bi krenuti na služenje obaveznog vojnog roka, čije uvođenje do kraja ove godine treba amenovati i Sabor.

'Cilj je, zbog izmijenjenih globalnih geopolitičkih i sigurnosnih okolnosti, sve češćih klimatskih promjena, elementarnih nepogoda i sličnih izazova, obučiti ročnike osnovnim vojnim vještinama i vještinama snalaženja u kriznim situacijama te popuniti djelatni vojni sastav i pričuvu', tako je prije mjesec dana njegovo skorašnje uvođenje pojasnio ministar obrane Ivan Anušić.

Hrvatska je ukinula obvezni vojni rok 2008. nakon što je iz godine u godinu sve više ročnika odlazilo na civilno služenje. Dapače, u godinama prije ukidanja više od 50 posto njih biralo je civilno služenje, o čemu je tportal već pisao. Da bi se izbjeglo ponavljanje tog scenarija, Vlada će onima koji izaberu vojno služenje ponuditi niz beneficija, koje su već izazvale reakcije, a one koji se odluče za civilno služenje vojnog roka puno više regulirati nego prije 18 godina.

Što sve budući ročnici mogu izabrati te koje pogodnosti donose različiti načini služenja vojnog roka, donosimo u našem vodiču.

Koje su opcije na raspolaganju budućim ročnicima?

Nakon što Sabor izglasa Zakon o obrani, kojim se uvodi obavezno vojno osposobljavanje, a što se očekuje ove jeseni, krenut će prvi pozivi novacima i zdravstveni pregledi. Prvo vojno osposobljavanje trebalo bi početi u siječnju 2026.

Novacima su na raspolaganju dvije opcije: vojno osposobljavanje u vojarnama ili civilno služenje za one koji se pozovu na priziv savjesti. Civilnu službu moći će obaviti na dva načina - služenjem u civilnoj zaštiti ili u jedinicama lokalne samouprave.

Vojno osposobljavanje u vojarnama

Oni koji se odluče za vojno osposobljavanje u vojarnama bit će upućeni na tri lokacije: u vojarne u Kninu, Slunju i Požegi. Obuka će trajati dva mjeseca, a ročnici će tijekom nje proći kroz osam područja: rukovanje osobnim oružjem, kretanje, komuniciranje, zaštita, reakcije, vojna služba, tjelovježba i bojno uvježbavanje. Imat će i psihološku pripremu za tranziciju iz civilnog u vojni život. Buđenje je u šest ujutro, na spavanje se ide u 22 sata, a samo je jedan slobodan dan – nedjelja.

Plan je obuhvatiti do pet naraštaja godišnje, odnosno do 800 ročnika po naraštaju, što bi bilo oko četiri tisuće ljudi godišnje.

Koje su beneficije služenja vojnog roka u vojarnama?

Kako bi izazvali što veći interes za osposobljavanje u vojarnama, u Vladi se ponudili i pogodnosti. Naime ročnici će primati naknadu, i to 1100 euro neto mjesečno, a bit će im plaćeni i troškovi prehrane, prijevoza, dopust i slično.

Uz to, služenje ta dva mjeseca upisat će im se kao radni staž, a ako su zaposleni, neće moći dobiti otkaz zbog odlaska na vojno osposobljavanje.

Jedna od najvećih beneficija, i ona koja je izazvala najviše reakcija, prednost je pri zapošljavanju u tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Drugim riječima, budu li ročnik i neki drugi kandidat imali iste uvjete na natječaju za posao, prednost za zapošljavanje imat će onaj koji je završio vojno osposobljavanje.

'Zašto će imati prednost? Osoba se stavlja na raspolaganje RH do svoje 55. godine, jer će do tada biti i u pričuvi. Ima puno ozbiljniju obavezu i stavlja ga u drugačiji kontekst', pojašnjavao je svojedobno Anušić, no što će se dogoditi kada primjerice pri zapošljavanju na natječaju jednake uvjete ima nekoliko kategorija koje imaju prednost pri zapošljavanju, poput osoba s invaliditetom ili djece poginulih branitelja, u MORH-u nisu pojasnili.

Civilno služenje vojnog roka

Oni koji ne žele rukovati oružjem imat će pravo na priziv savjesti. Novaci koji se odluče za civilnu službu morat će 'učiniti uvjerljivim' vjerske ili moralne razloge zbog kojih traže civilnu službu. Upravo je takva formulacija izazvala kritike. Udruge civilnog društva, poput Centra za mirovne studije, tražile su da se 'uvjerljivi razlozi' zamijene direktnom mogućnosti izbora prigovora savjesti zbog: a) vjerskih ili b) moralnih razloga, 'bez ulaženja u privatne i osobne razloge koje onda netko procjenjuje kao 'uvjerljive' ili 'neuvjerljive'', čime, smatraju, odluke o tome postaju diskrecijske, a istovremeno ograničavaju ustavna prava.

Sličan je bio i prigovor oporbe nakon prvog čitanja jer nije posve jasno tko će procjenjivati što je 'uvjerljivo', a dodatan je problem to što na izdano rješenje nema žalbe te se oni kojima možda bude odbijeno civilno služenje vojnog roka moraju pomiriti s time da će ga morati odraditi u vojarni.

Uvjeravanje nadležnih u to da žele civilno služiti neće uspjeti i odmah će biti odbijeni novaci koji su počinili kazneno djelo upotrebom oružja, ali i oni koji posjeduju oružje, osim osoba koje imaju izdan oružni list za držanje oružja kao uspomene.

Osposobljavanje u civilnoj službi može se obaviti na dva načina: služenjem u civilnoj zaštiti ili u jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Za razliku od situacije prije 18 godina, kada su civilni ročnici odrađivali vojni rok i u vrtićima, ministarstvima i slično, sada je jasno propisano kojim se poslovima mogu baviti.

<<<Službeno predstavljeno vojno osposobljavanje: Prvi ročnici početkom 2026. godine>>>

Civilna služba u civilnoj zaštiti

Služenje vojnog roka u civilnoj zaštiti bit će pod nadzorom MUP-a. Oni koji se odluče za takvu 'civilku' morat će odraditi tri mjeseca obuke, odnosno mjesec duže nego oni u vojarnama. Koliko će ih točno biti, ovisi i koliko će ih se pozvati na priziv savjesti. Obuku će prolaziti u tri MUP-ova centra – Divuljama, Jastrebarskom i Bizovcu – gdje će biti smješteni 24 sata dnevno.

'Mogućnost je na godišnjoj razini obučiti cca 2500 civilnih ročnika koji će biti osposobljeni za samostalno obavljanje svih mjera civilne zaštite u slučaju izvanrednih situacija, što je zasigurno dodana vrijednost sustavu civilne zaštite', kažu za tportal u MUP-u.

Tri su faze obuke u civilnoj zaštiti: temeljno osposobljavanje u trajanju od 70 sati tijekom 10 radnih dana, specijalističko osposobljavanje u trajanju od 161 sat tijekom 23 radna dana, a slijedi završno uvježbavanje u trajanju od 264 sata tijekom 33 radna dana.

Za trajanja obuke primat će novčanu naknadu od 250 eura mjesečno, imat će osiguran smještaj i prehranu te prijevoz. Kao i ročnici u vojarnama, oni koji su zaposleni i odlaze na civilno služenje vojnog roka neće smjeti dobiti otkaz. Imat će i pravo na izvanredan dopust od pet dana za sklapanje braka, rođenje djeteta ili zbog smrti člana uže obitelji.

Iako se pravilnicima još moraju urediti svi detalji, iz MUP-a su nam odgovorili čime će se ročnici baviti.

'Tijekom 3 mjeseca osposobljavanja civilni ročnici će biti osposobljavani za: obavljanje temeljnih zadaća u sustavu civilne zaštite, traganje i spašavanje iz ruševina (tehnike i načini spašavanja iz ruševina), traganje i spašavanje u poplavama (tehnike i načini spašavanja iz voda), kemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu zaštitu (KBRN dekontaminacija ljudi, životinja, objekata i površina) te zbrinjavanje u sustavu civilne zaštite', poručuju iz ministarstva.

Civilno služenje u jedinicama lokalne samouprave

Jedini ročnici koji uopće neće biti plaćeni za obuku oni su koji se odluče za služenje u jedinicama lokalne samouprave, i to u mjestu svog prebivališta ili u obližnjim općinama. Njima će biti plaćen samo prijevoz i prehrana, a svoju će obuku najduže odrađivati – četiri mjeseca.

Za razliku od ročnika u vojarnama i civilnih ročnika u civilnoj zaštiti, oni koji se odluče na službu u jedinicama lokalne samouprave radit će osam sati dnevno pet dana u tjednu te nakon toga odlaziti kući.

Što se pak tiče poslova koje će obavljati, u Vladi su odlučili malo više prezicirati to nego što je bilo prije 18 godina te će ti ročnici odrađivati obuku na poslovima protupožarne i civilne zaštite, uređenja okoliša, komunalnog gospodarstva i održavanja javnih cesta.

Tko neće uopće biti upućen na vojno osposobljavanje i u civilnu službu?

Na vojnu obuku upućuju se ročnici u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 19 godina, no ima iznimaka te će moći tražiti odgodu i to najkasnije do 29. godine života. Radi se o studentima, sportašima i onima koji borave u inozemstvu. Kratkotrajne odgode odobrit će se i za sklapanje braka, rođenje djeteta, smrt člana uže obitelji, a odgode će moći tražiti i oni koji su otvorili obrt ili samostalnu djelatnost, oni koji jedini u kućanstvu privređuju ili se jedini brinu za članove obitelji kojima je potrebna svakodnevna pomoć, kao i oni koji se se zaposlili kao vježbenici.

Ima i onih koji neće biti upućeni na vojno osposobljavanje. Među njima su novaci osuđeni na kaznu zatvora, oni kojima je izrečena mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja te oni protiv kojih je pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.

Vojnog roka će biti oslobođeni oni koji su ocijenjeni nesposobnim za službu, koji su se najmanje dvije godine obrazovali za kadeta, oni koji su odradili vojni rok u inozemstvu, polaznici policijske škole Ministarstva unutarnjih poslova te svećenici, redovnici i osobe istog statusa u vjerskim zajednicama.

Hoće li zakon pasti na Ustavnom sudu?

Iako zakon kojim se uvode sva ova pravila za vojno osposobljavanje nije izglasan, prođe li u ovakvom obliku, sigurno će se naći pred Ustavnim sudom. Naime ocjenu ustavnosti već su najavili iz Možemo, i to zbog diskriminatornih odredbi. Na njih su upozoravali i iz SDP-a te udruge civilnog društva, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, kao i pučka pravobraniteljica.

Najglasnija je zamjerka da se one koje će služiti civilnu službu stavlja u diskriminatorni položaj u odnosu na one koji će ga služiti u vojarni. Iako će se oni s odrađenom civilnom službom također staviti na raspolaganje državi, i to za pomoć prilikom potresa, poplava ili požara, čime će i svoj život staviti u potencijalnu opasnost, bit će manje plaćeni od ročnika u vojarnama te neće imati prednost u zapošljavanju.

'Osobe koje odaberu vojno osposobljavanje 'služit će domovini' dva mjeseca, imati osigurana financijska sredstva u visini prosječne plaće u RH i prednost pri zapošljavanju u tijelima javne uprave, a oni koji odaberu civilnu službu služit će tri mjeseca za 250 eura ili bez ikakve naknade, a morat će i bez naknade obavljati javne radove 'unaprjeđenja prirodnog okoliša i komunalnog gospodarstva i održavanja javnih cesta', poslove za koje se radna snaga – zbog teških uvjeta rada i potplaćenosti – bezuspješno traži na tržištu rada. Vlada ovakvim prijedlogom pokazuje i iznimnu socijalnu neosjetljivost jer će osobe koje žele uložiti prigovor savjesti, a ne mogu preživjeti s 250 eura mjesečno, biti prisiljene služiti vojni rok da bi preživjele. Ovime se upravo potvrđuje bojazan o tome da neće sinovi političara i druga zlatna mladež, već sinovi običnih građana biti prisiljeni služiti vojsku, a ako se tako odluči, bit će poslani i na bojište', kažu u Centru za mirovne studije.

Odredba o prednosti u zapošljavanju, upozoravali su i u oporbi i udrugama, bit će diskriminatorna i prema ženama, koje nisu obavezne služiti vojsku, kao i prema onima koji su stariji od 30 godina te više nemaju tu obavezu.

'Ovo je rješenje u skladu s Ustavom. I žene koje žele ići na temeljno vojno osposobljavanje mogu to dragovoljno i nismo ni na koji način diskriminirali. Pravo pitanje onih koji se zalažu za ravnopravnost spolova bilo bi onda zašto i žene nisu obveznice vojnog osposobljavanja', tvrdi pak Anušić.