Pritisak Washingtona u NATO-u kolokvijalno se naziva 'povratak na tvorničke postavke', reklo je četvero diplomata za Politico.

Washington je posljednjih mjeseci također lobirao za smanjenje NATO-ove mirovne operacije na Kosovu te za to da se Ukrajini i indopacifičkim partnerima onemogući formalno sudjelovanje na godišnjem samitu tog saveza u srpnju u Ankari.

Taj potez odražava nastojanje Bijele kuće da svede NATO na strogo euroatlantski obrambeni savez i odmakne ga od desetljeća širenja prema upravljanju krizama, globalnim partnerstvima i inicijativama utemeljenima na vrijednostima, svega što je dugo iritiralo američkog predsjednika i njegovu bazu u MAGA-i.

NATO bi smanjio aktivnosti u bivšim ratnim zonama

Pod pritiskom Washingtona, NATO bi ograničio takozvane aktivnosti izvan područja djelovanja, odnosno one koje nadilaze temeljne zadaće obrane i odvraćanja. Taj je pritisak interno dobio naziv 'povratak na tvorničke postavke', navode diplomati kojima je zajamčena anonimnost zbog osjetljivosti teme.

Takav bi pristup mogao dovesti do brzog smanjenja NATO-ovih aktivnosti u bivšim ratnim zonama, ali i do isključivanja glavnih gradova poput Kijeva i Canberre iz formalnih rasprava ovog ljeta.

Bijela kuća odbila je javno komentirati NATO-ove partnerske programe i globalne operacije na upit Politica.

Novi detalji dolaze nakon što je zamjenik šefa Pentagona Elbridge Colby iznio razmišljanja administracije o onome što je nazvao 'NATO 3.0'.

'Ne može svaka misija biti glavni prioritet. Ne može se svaka sposobnost pozlatiti', rekao je Colby ministrima obrane Saveza prošlog tjedna, ponovivši da je SAD i dalje predan europskoj sigurnosti. 'Mjera ozbiljnosti je mogu li se europske snage boriti, održati i pobijediti u scenarijima koji su najvažniji za obranu Saveza.'

Otpor među saveznicima

Američka inicijativa već izaziva otpor među pojedinim saveznicima. Odustajanje od prekomorskih inicijativa NATO-a 'nije pravi pristup', rekao je jedan od diplomata, dodajući: 'Partnerstva su ključna za odvraćanje i obranu.'

Otkako se Trump prošle godine vratio u Bijelu kuću, smanjio je američke obaveze u inozemstvu, povukao dio NATO-ova osoblja iz Europe i prepustio neka od najviših zapovjedništava Europljanima, nastojeći usmjeriti vanjsku politiku na 'temeljnu nacionalnu sigurnost'.

Odlazak iz Iraka

NATO u Iraku provodi savjetodavnu misiju usmjerenu na jačanje iračkih sigurnosnih institucija, poput policije, te na sprječavanje povratka skupine Islamska država. Operacija je pokrenuta tijekom Trumpova prvog mandata 2018. godine, a od 2021. više je puta proširena na zahtjev Bagdada. Washington je, prema riječima prvog citiranog diplomata i još jednog izvora, od saveznika zatražio da prekinu misiju već u rujnu.

Odvojeno od toga, SAD planira povući oko 2500 vojnika iz Iraka u skladu sa sporazumom s iračkom vladom iz 2024. godine. Dužnosnik američke administracije rekao je za Politico da je riječ o dijelu Trumpove 'predanosti okončanju vječnih ratova', naglasivši da se to provodi u 'bliskoj koordinaciji' s Bagdadom.

Povlačenje s Kosova

SAD je, prema riječima četvorice diplomata, signalizirao i želju za smanjenjem NATO-ove misije na Kosovu (KFOR), što zabrinjava europske saveznike, premda su rasprave još u ranoj fazi. Međunarodna mirovna misija, koju je odobrio UN i pokrenuta je 1999. godine, trenutačno broji oko 4500 vojnika.

Engjellushe Morina, viša suradnica za politiku u Europskom vijeću za vanjske odnose, upozorila je da je ta misija i dalje 'neophodna' za regionalnu sigurnost. Povlačenje NATO-a moglo bi ohrabriti srpske separatiste na sjeveru Kosova, a potom izazvati slične poteze među etničkim Srbima u bosanskohercegovačkoj Republici Srpskoj.

'Prilično smo zabrinuti' zbog pokušaja smanjenja misije, rekao je visoki NATO-ov diplomat, dodajući da 'stvari na zapadnom Balkanu mogu brzo eskalirati'.

Dužnosnik NATO-a izjavio je za Politico da 'nema vremenskog okvira povezanog s NATO-ovom misijom u Iraku… ili s KFOR-om', dodavši: 'Ove misije temelje se na potrebi, podvrgavaju se periodičnim pregledima i prilagođavaju kako se okolnosti razvijaju.'

Zasad nije donesena odluka o završetku ijedne od tih operacija. Svih 32 saveznika moraju odobriti pokretanje i završetak misija, a to je proces koji obično uključuje pritiske više članica, ne samo SAD-a.

Bez dodatnih partnera

SAD također vrši pritisak na saveznike da na formalne sastanke srpanjskog samita NATO-a u Ankari ne pozovu Ukrajinu i četiri službena indopacifička partnera – Australiju, Novi Zeland, Japan i Južnu Koreju – što su za Politico potvrdila četiri diplomata. Te bi zemlje i dalje mogle sudjelovati na popratnim događajima, dodaju izvori, a zahtjev se djelomično opravdava smanjenjem broja sastanaka na samitu.

Zadržavanje partnerskih zemalja na marginama samita 'poslalo bi signal da je fokus možda mnogo više na ključnim pitanjima NATO-a', ocijenila je Oana Lungescu, bivša glasnogovornica NATO-a i viša suradnica londonskog Kraljevskog instituta ujedinjenih službi. Dužnosnik koji govori u ime NATO-a poručio je da će on 'pravodobno izvijestiti o sudjelovanju partnera na samitu'.

U međuvremenu je osoblje NATO-a predložilo i izostavljanje javnog foruma, popratnog događaja na kojem se inače okupljaju čelnici država, obrambeni stručnjaci i vladini dužnosnici. 'NATO je odlučio ove godine ne organizirati javni forum, ali će biti domaćin Foruma obrambene industrije NATO-ova samita na marginama sastanka u Ankari', rekao je jedan od njegovih dužnosnika.

Službenici NATO-a naveli su glavnim gradovima da je potez motiviran smanjenjem troškova usred manjka resursa. No diplomati smatraju da bi to moglo biti i neizravna posljedica pritiska SAD-a u kontekstu šire kampanje Washingtona za rezanje financiranja međunarodnih organizacija.