Tramvaji, autobusi, uspinjača, žičara, taksi – sve su to oblici javnog prijevoza u Zagrebu za one koji ne voze auto, ne da im se pješačiti ili biciklirati. Korisni su ne samo Zagrepčanima, koji na te načine mogu putovati na posao, već i turistima koji tako mogu istraživati glavni grad Hrvatske i sve njegove tajne i znamenitosti koje ga čine sličnim, a opet specifičnim u usporedbi s ostalim europskim metropolama. Istovremeno, jedna od stvari po kojima Zagreb odudara od drugih glavnih gradova Europe koji nisu uz more, uključujući bliske susjede poput Ljubljane u Sloveniji i Beograda u Srbiji, potpuno je zanemarivanje potencijala rijeke Save.

Nepopločen, često blatan nasip i livadu uz savsko korito koriste skoro isključivo rekreativci i šetači pasa, a u vodi, umjesto brodova, eventualno možete vidjeti poneki trupac koji nosi riječna struja te galebove koji plivaju u pauzi od istraživanja smetlišta u Jakuševcu.

No oni koji vole brodove mogu ih vidjeti ako se prošeću nasipom uz kvart Zapruđe, na svega nekoliko koraka s novozagrebačke strane Mosta mladosti. Tamo su već godinama, a iza njih je priča o ambicioznom, ali neuspjelom projektu koji je mogao postati prava turistička atrakcija. Zbog toga nažalost izgledaju kao da su izašli iz priča o duhovima.

Napušteni, puni grafita i otpada: Jedini posjetitelji su galebovi

Prošetali smo se u četvrtak do obale koju većinom posjećuju samo šetači pasa. Bilo ih je i tog 14. siječnja, ali znatno manje jer je obala i dalje bila prekrivena snijegom i klizavim ledom. Neki i zbog šetnje pasa dolaze autom pa je i kod samih brodova bilo tragova automobilskih guma.

Sve u svemu, na Savi kod Zapruđa valovi lagano ljuljaju četiri broda, a jedan od njih, najdalje usidren od obale, na sebi ima još jednu brodicu. Vezani su hrđavim kabelima za kamenu konstrukciju na obali pa se lanci protežu do polovice obale bliže rijeci. Hrđa krasi i same brodove iako se i kroz nju vidi stari sjaj ovih plovila.

Vidno su zapušteni, dotrajale boje, puni smeća i razbijeni. Jedini 'članovi posade' koje smo sreli su galebovi, a oni se mirno odmaraju i oblijeću jer ih ondje nitko ne ometa. Čini se kao da nitko ove brodove nije ni vidio niti ih održavao dugo vremena, a jedini ljudski posjetitelji bili su vandali te su ostavili uspomenu na svoje šetnje palubom u obliku grafita. Cijeli dio obale ispred također je obrastao gustim raslinjem, a između korita i njih također vidimo nakupljeni otpad.

Planiran noćni klub

Brod koji je nekoć krasila zelenosiva boja sa svojom širokom palubom našem neiskusnom oku djeluje kao teretnjak, a riječ je o onom usidrenom najbliže Mostu mladosti. Iza njega vidimo crveni brod koji je na svojoj palubi imao stolice pa djeluje kao da je mogao primiti putnike.

Iako neodržavani, brodovi imaju svoj šarm i potiču na maštanje o Zagrebu u kojem su ljudi više vezani uz svoju rijeku. Raspitivali smo se i među lokalcima i šetačima pasa u Zapruđu, a mnogi od njih kažu da ne znaju puno o njima.

Neki od lokalaca tvrdili su nam da je vlasnik brodova planirao od njih napraviti noćni klub, slično kao što Beograd ima svoje splavi. Tehnički to ima smisla: paluba teretnjaka bila bi super plesni podij, a drugi, brod sa sjedalima, bio bi zanimljivo mjesto za ispijanje pića dok valovi Save lagano ljuljuškaju i plesače i one koji se odmaraju.

'Trebali bismo bolje koristiti Savu'

Čuo je to i Zlatko, a kaže nam da u Zapruđu živi 53 godine te su se brodovi usidrili prije desetak godina.

'Ovdje su desetak godina, tu su se parkirali i stoje. Htjeli su valjda napraviti birtije pa nije uspjelo. Trebalo bi to napraviti, neiskorišteno je. Od djece nitko ne ide tamo prema brodu, idu do nasipa i dalje ne', rekao nam je Zlatko, a živi u susjedstvu i na tom nasipu redovno šeće pse.

Ipak, kaže, ne zna zašto ti ugostiteljski objekti nikad nisu bili realizirani, a općenito je rekao da se u susjedstvu o tome ne priča previše niti se ljudi zamaraju brodovima.

'Svatko gleda svoje probleme, što nas briga za ostalo, kome smeta?' komentirao je Zlatko raspoloženje u kvartu.

Brodove je uočila i Mihaela kad se sa psom Betom doselila u Zapruđe u studenom prošle godine. Kako kaže, ponekad šeće svojeg belgijskog ovčara uz nasip, ali ne prečesto jer se brine da njen ljubimac ne skoči u Savu.

'Ako nemaju neku svrhu, ničemu ne služe, ne doprinose rijeci, naravno da bi ih trebalo maknuti. Smatram da bismo općenito trebali bolje koristiti Savu', kratko je komentirala.

2021. su bili opasnost za Domovinski most: Vlasnik nije mogao dobiti financijsku podršku za projekt

Nažalost, ovi brodovi su se u prošlosti znali odvezati i krenuti nizvodno niz Savu, predstavljajući time opasnost za Željeznički most Jakuševec ili Domovinski most. Konkretno, 2021. godine crvena teglenica od 300 tona otkačila se dvaput u dva dana. Naš novinar Vedran Brkulj tada je razgovarao s njihovim vlasnikom, tada 81-godišnjim Veljkom Kosanovićem, a on je tom prilikom potvrdio da je želio da ova plovila budu poput splavi u Beogradu.

'Teglenice imaju neviđen potencijal i bile bi sjajna turistička atrakcija. Ali naći partnere i novac za projekt nije lako. Želja mi je bila, za što bi trebalo dobiti dozvole, da ih se dovuče i postavi kod Željezničkog (Hendrixova) mosta jer bi se tako vidjele s Mosta slobode te s Jadranskog i Savskog mosta za pješake i upravo poput splavi u Beogradu potakle život na zagrebačkoj rijeci', rekao je Kosanović našem novinaru prije pet godina.

Vatrogasci i vojska su u oba navrata te godine odsukali brod natrag do Zapruđa, ali zbog kratkog roka u kojima je odvezan sumnjalo se na namjernu sabotažu. Kosanović je tada naveo koga je krivio za tu situaciju.

'Riječ je o mojoj petoj posvojenoj kćeri koja me želi uništiti. Nekoliko puta prijetila je i govorila da će to napraviti. To sam rekao policiji. Ona ima dosje i oni to znaju. Njezin motiv je da me nema i da se domogne imovine', optuživao je Kosanović 2021. godine u razgovoru za tportal.

Zagrebačkoj policiji poslali smo upit znaju li tko je vlasnik ovih brodova na Savi te znaju li pozadinu njihovog usidrenja tamo i je li to legalno učinjeno. Međutim kratko su nam rekli da je ovo pitanje u nadležnosti Lučke kapetanije Sisak, nadležne za tok Save u Zagrebu.

Lučka kapetanija: '2024. naloženo uklanjanje, vlasnik se žalio sudu'

U Lučkoj kapetaniji Sisak doznajemo da su ovi brodovi usidreni ravno na 680,5. riječnom kilometru. Riječni kilometri se broje od ušća, odnosno mjesta na kojem se rijeka ulijeva u drugu rijeku, pa je tako nulti kilometar Save u Beogradu jer se tamo ulijeva u Dunav.

Potvrdili su informaciju da je vlasnik brodova planirao komercijalnu djelatnost, što naposljetku nije zaživjelo. Danas su u stanju u kakvom jesu, a nadležne službe tražile su da ih makne.

'Navedena plovila su u Zagrebu od 2005. godine i bila su predviđena za komercijalnu turističku djelatnost prema tadašnjem GUP-u (Generalnom urbanističkom planu). Zbog nerealiziranja predviđene djelatnosti vlasnik je u nekoliko navrata upozoravan na nepravilnosti te je istim Rješenjem naloženo uklanjanje u rujnu 2024. godine. Vlasnik je u roku podnio tužbu Upravnom sudu koja je u tijeku. Čeka se pravorijek za daljnje postupanje', naveli su iz Lučke kapetanije Sisak, otkrivajući tako zašto su brodovi i dalje usidreni kod Mosta mladosti unatoč zahtjevu da budu uklonjeni.

Vlasnik brodova: 'Za mjesec do dva selim ih kod Veslačkog kluba'

Pet godina kasnije ponovno smo razgovarali s Kosanovićem, danas 86-godišnjakom koji nam otkriva da nije odustao od svojih brodova. Posjetio ih je prije nekoliko dana, a od četiri broda, jedan će zbog njegova stanja sjeći, odnosno razmontirati, dok tri plovila planira preseliti.

'U roku mjesec do dva najviše prebacit ćemo ih uzvodno kod Veslačkog kluba Mladost. Vezan sam uz njih, to traje godinama, a dovukao sam ih iz Siska. Kamionima ćemo ih prebaciti – voze uz obalu spojeni za brodove i onda oni lagano idu i gore su u jednom danu', otkrio nam je Kosanović.

Pitali smo ga i je li to preseljenje povezano sa sudskim sporom s Kapetanijom i kakva je sada situacija s time. Kako nam kaže, od toga spora neće biti ništa te, osim što ne može prevesti brodove do Siska zbog vodostaja, ističe da to nema ni smisla.

'Nema problema s Kapetanijom. Mi im samo kažemo kuda brodovi idu, zatim oni provjere jesu li sigurno vezani i to je to', uvjerava nas Kosanović.

Sve se može popraviti, samo treba novca: 'Sigurno će se netko pojaviti'

Upitan o grafitima i trenutnom stanju plovila, Kosanović kaže da to nije problem i da se mogu urediti i osposobiti. Naravno, sve ovisi o novcu, ali naš sugovornik ne gubi optimizam.

'Kada brodovi dođu gore kod Mladosti, onda će se sigurno pojaviti netko tko ima veći novac, a djelomično i ja mogu uložiti. To bi bilo izuzetno dobro jer nemate na rijeci ništa drugo osim toga. Što je Osijek prema Zagrebu, a trebate vidjeti kako izgledaju brodovi u Osijeku. Prekrasno su uređeni, to je fantastično i tamo su svadbe, restorani, cijene su dvostruko skuplje nego na kopnu', komentirao je.

Na zagrebačku Savu stiže putničko-turistički brod 2027.?

Ovi brodovi nisu uspjeli revitalizirati zagrebačku Savu početkom 21. stoljeća, no ljubitelji rijeka u metropoli ipak bi mogli doći na svoje tijekom 2027. godine, kada bi Zagrebom trebao zaploviti prvi putničko-turistički brod. Kako je na Štefanje prošle godine naveo HRT, Ministarstvo prometa planira osposobiti brod koji bi vozio na relaciji Bundek-Jarun. Mogao bi primiti do 55 putnika, a postaje za ukrcavanje bile bi raspoređene na ruti Jarun-Lanište-Željeznički most-Most slobode-Most mladosti. Oživljavanje Save u Zagrebu priželjkuje i Lučka kapetanija Sisak.

'Lučka kapetanija Sisak će kao i do sada, sukladno odredbama Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda u okviru svojih nadležnosti, provoditi nadzor plovidbe, djelovati kroz inspekcijske i upravne poslove, utvrđivati sposobnost za plovidbu te obavljati druge poslove na rijekama i lukama unutarnjih voda. Uključujući rijeku Savu, što će biti jedan od doprinosa revitalizaciji rijeke Save u Zagrebu, za što se svi zalažemo', poručili su.

Kosanović također pozdravlja ove najave, a sviđaju se i stanovnici Zapruđa, Mihaeli. Ipak, skeptična je hoćemo li doista za našeg života dočekati plovnu zagrebačku Savu.

'Ako se uloži i da se time doprinese gradu i naprave dobre stvari, onda sam za. Mislim da ima Sava ima dosta potencijala i da bi se moglo dosta ulagati za sam Zagreb, a time i za Hrvatsku', zaključila je.