Detalji razgovora dolaze dan nakon što su se Trump i Putin sastali u zračnoj bazi na Aljasci, što je bio prvi susret između američkog predsjednika i šefa Kremlja od početka sukoba u Ukrajini.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebao bi u ponedjeljak otputovati u Washington kako bi s Trumpom razgovarao o mogućem rješenju rata, koji je Putin pokrenuo u veljači 2022.

Iako summit nije uspio osigurati prekid vatre koji je, kako je rekao, želio, Trump je u intervjuu za Fox News rekao da su on i Putin razgovarali o prijenosu teritorija i sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu te da su se 'u velikoj mjeri složili'.

'Mislim da smo prilično blizu dogovora', rekao je, dodajući: 'Ukrajina se mora složiti s tim. Možda će reći 'ne'.

Prema riječima dva izvora, Putinova ponuda zasad se temelji na razgovorima između europskih, američkih i ukrajinskih čelnika, ali nije jasno je li riječ o početnoj poziciji ili o konačnoj ponudi. Trump je u subotu o svom razgovoru izvijestio Zelenskog i europske čelnike.

Ukrajinski teritorij za mir

Na prvi pogled, barem neki od zahtjeva predstavljali bi ogromne izazove za ukrajinsko vodstvo.

Putinova ponuda isključila je prekid vatre dok se ne postigne sveobuhvatni dogovor, čime je odbijen ključni zahtjev Zelenskog, čiju zemlju svakodnevno napadaju ruski dronovi i balistički projektili.

Prema predloženom ruskom sporazumu, Kijev bi se u potpunosti povukao iz istočnih Donjeckih i Luganskih regija u zamjenu za rusko obećanje zamrzavanja fronta u južnim regijama Herson i Zaporižje, navodi Reuters.

Ukrajina je već odbacila svako povlačenje s ukrajinske zemlje poput Donjecke regije, gdje su njezine trupe ukopane i za koju Kijev tvrdi da služi kao ključna obrambena struktura za sprječavanje ruskih napada dublje na njezin teritorij.

Rusija bila spremna vratiti relativno male dijelove ukrajinske zemlje koje je okupirala u sjevernoj Sumskoj i sjeveroistočnoj Harkovskoj regiji, pojasnili su izvori za Reuters.

Prema ukrajinskom projektu mapiranja bojišta, Rusija drži dijelove Sumske i Harkovske regije ukupne površine oko 440 četvornih kilometara. Ukrajina kontrolira oko 6600 četvornih kilometara Donbasa, koji obuhvaća Donjecku i Luhansku regiju, a na koji Rusija polaže pravo.

Iako Amerikanci to nisu jasno naveli, ruski čelnik također traži - barem - formalno priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom, koji je Moskva anektirala od Ukrajine 2014. godine. Nije bilo jasno znači li to priznanje od strane američke vlade ili, na primjer, svih zapadnih sila i Ukrajine. Kijev i njegovi europski saveznici odbijaju formalno priznanje moskovske vlasti na poluotoku.

Ukidanje sankcija

Putin također očekuje ukidanje barem dijela sankcija Rusiji. Međutim, nije jasno odnosi li se to na američke i europske sankcije.

Ukrajini bi također bilo zabranjeno pridruživanje vojnom savezu NATO-a, iako se čini da je Putin otvoren za to da Ukrajina dobije neku vrstu sigurnosnih jamstava, rekli su izvori. Međutim, dodali su da nije jasno što to znači u praksi. Europski čelnici rekli su da je Trump tijekom razgovora u subotu raspravljao o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, a također je pokrenuo ideju o jamstvu u stilu "Članka 5" izvan vojnog saveza NATO-a. NATO svaki napad na jednu od svojih 32 članica smatra napadom na sve prema klauzuli iz članka 5. Pridruživanje Atlantskom savezu je strateški cilj za Kijev koji je utvrđen u ustavu zemlje.

Rusija bi također zahtijevala službeni status ruskog jezika unutar dijelova Ukrajine ili diljem nje, kao i pravo Ruske pravoslavne crkve da slobodno djeluje. Ukrajinska sigurnosna agencija optužuje crkvu povezanu s Moskvom za poticanje ruskog rata protiv Ukrajine širenjem proruske propagande i ubacivanjem špijuna, što crkva poriče i tvrdi da je prekinula kanonske veze s Moskvom. Ukrajina je donijela zakon kojim se zabranjuju vjerske organizacije povezane s Rusijom, među kojima smatra i crkvu. Međutim, još nije počela provoditi zabranu.