Ruske vlasti posljednjih dana otvoreno su zaprijetile Latviji napadima na 'centre odlučivanja' nakon optužbi da se u toj zemlji nalaze ukrajinski operateri dronova, što su latvijske vlasti odbacile.

U Litvi su prošloga tjedna aktivirane zračne uzbune jer su se, prema sumnjama vlasti, ruski dronovi iz smjera Bjelorusije približili litavskom zračnom prostoru.

Rusko ministarstvo obrane podiglo je napetosti objavivši adrese tvrtki u osam europskih država koje navodno surađuju s Ukrajinom na proizvodnji dronova. Moskva je pritom upozorila na 'nepredvidive posljedice' i 'oštru eskalaciju' ako europske zemlje nastave vojno pomagati Kijevu.

Strah da bi Putin mogao testirati NATO

Prema pisanju Wall Street Journala, dio europskih sigurnosnih dužnosnika vjeruje da bi Rusija mogla pokušati izazvati ograničeni incident ili napad na području Baltika, Arktika ili čak švedskih i danskih otoka u Baltičkom moru kako bi provjerila spremnost NATO-a na zajednički odgovor.

Švedski ministar obrane Pål Jonson upozorio je da je sigurnosna situacija u Europi osjetno pogoršana.

'Vidimo veću spremnost ruske strane na preuzimanje većih operativnih rizika, uključujući elemente koji prelaze iz hibridnih u otvoreno kinetičke operacije', rekao je Jonson. Dodao je da Europa mora jačati sposobnost odvraćanja i obrane od Rusije.

Trumpove poruke zabrinule Europu

Europske prijestolnice uznemirene su i najavama američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem smanjenju američke vojne prisutnosti u Europi i preispitivanju američke uloge u NATO-u.

Dio europskih dužnosnika strahuje da bi Kremlj mogao procijeniti kako je Zapad politički podijeljen i ranjiviji nego prethodnih godina.

Francuski ministar za Europu Benjamin Haddad upozorio je da Rusija želi promijeniti sigurnosnu arhitekturu Europe.

'Znamo da je cilj Rusije prijetiti cijeloj europskoj sigurnosnoj arhitekturi i zato moramo ostati krajnje oprezni te nastaviti pomagati Ukrajini i jačati europsku obranu', rekao je Haddad.

Rusija gubi desetke tisuća vojnika mjesečno

Zapadne obavještajne procjene tvrde da Rusija trenutno gubi gotovo 35 tisuća vojnika mjesečno, više nego što ih uspijeva novačiti.

Analitičari upozoravaju da će Putin uskoro biti suočen s vrlo teškom odlukom: ili nova velika mobilizacija ili eskalacija sukoba.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas upozorila je da bi Moskva mogla posegnuti za novim krizama kako bi opravdala eventualnu mobilizaciju.

'Ako krenu u novu mobilizaciju, to znači da priznaju kako ne pobjeđuju u ovom ratu. Zato postoji opasnost da pokušaju promijeniti tijek rata eskalacijom. To je vrlo opasan trenutak', rekla je Kallas.

Rat dronovima potpuno promijenio bojište

Sukob u Ukrajini ušao je posljednjih mjeseci u novu fazu u kojoj dronovi dominiraju bojištem. Veliki dijelovi fronta pretvoreni su u tzv. zone smrti u kojima se svaki pokret vrlo brzo otkriva i uništava.

Ukrajina zahvaljujući sustavu Starlink sve češće pogađa ruske logističke pravce i skladišta duboko iza bojišta, ozbiljno otežavajući ruske operacije.

Bivši ukrajinski sigurnosni dužnosnik Oleksandr Daniljuk smatra da Rusija ne može dugoročno nastaviti rat sadašnjim tempom.

'Putin će morati eskalirati. Može to učiniti vertikalno, povećanjem nasilja i nuklearnim ucjenama, ili horizontalno, širenjem geografije sukoba', rekao je Daniljuk.

Moskva ponovno poseže za nuklearnim prijetnjama

Rusija je posljednjih tjedana provela i iznenadne nuklearne vojne vježbe u Bjelorusiji te ponovno zaprijetila velikim valom napada na Kijev. Istodobno Putin i dalje tvrdi da Rusija pobjeđuje te govori o 'katastrofalnom stanju ukrajinske vojske'.

Ukrajinska zamjenica ministra vanjskih poslova Mariana Beca upozorila je da Moskva nije odustala od svojih dugoročnih ciljeva.

'Rusija možda mijenja taktiku, ali nije promijenila svoje ciljeve. Njezine imperijalne i revanšističke ambicije i dalje postoje', rekla je.

NATO: 'Branit ćemo svaki centimetar teritorija'

Unatoč zabrinutosti, NATO-ovi dužnosnici tvrde da bi otvoreni napad na savez bio izrazito rizičan potez za Moskvu.

'Vrlo smo odlučni zaštititi svaki centimetar savezničkog teritorija', poručio je švedski ministar obrane Jonson.

Njemački zastupnik Norbert Röttgen upozorio je da bi širenje rata prema NATO-u za Putina predstavljalo golem rizik, dodavši da Europa mora računati i na mogućnost iracionalnih poteza Kremlja.

'Moramo uzeti u obzir to da Putin može djelovati iracionalno i eskalacijski', rekao je Röttgen.