Izvan Rusije Putin je široko proglašen pobjednikom samita na Aljasci, dok kod kuće ruski državni mediji prikazuju američkog predsjednika kao razboritog državnika, čak i dok ga kritičari na Zapadu optužuju da je pretjerao.

Ruski državni mediji uvelike su istaknuli činjenicu da je Putinu omogućen vojni prelet, da ga je Trump čekao na crvenom tepihu, a zatim je pustio ruskog predsjednika da se vozi s njim na stražnjem sjedalu "Velike zvijeri", američke predsjedničke limuzine. "Zapadni mediji su u stanju koje bi se moglo opisati kao poremećenost na rubu potpunog ludila", rekla je Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog ministra vanjskih poslova.

„Tri godine su pričali o izolaciji Rusije, a danas su vidjeli crveni tepih prostrt kako bi ruski predsjednik bio dočekan u Sjedinjenim Državama“, rekla je.

Ali Putinove najveće pobjede na samitu povezane su s ratom u Ukrajini, gdje je, čini se, barem djelomično uvjerio Trumpa da prihvati rusku viziju o tome kako bi se trebao postići dogovor. Trump je na sastanak otišao rekavši da želi brzo primirje te je Putinu i najvećem ruskom kupcu sirove nafte - Kini - zaprijetio sankcijama.

Nakon sastanka Trump je rekao da se složio s Putinom da pregovarači trebaju ići izravno na mirovno rješenje, a ne putem primirja, kako su to Ukrajina i njezini europski saveznici tražili, prethodno uz podršku SAD-a.

„Stajalište američkog predsjednika se promijenilo nakon razgovora s Putinom i sada se rasprava neće usredotočiti na primirje, već na kraj rata. I novi svjetski poredak. Baš kao što je Moskva željela“, rekla je na Telegramu Olga Skabejeva, jedna od najistaknutijih voditeljica talk showa na ruskoj državnoj televiziji. Rusija je pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., tvrdeći da je kijevsko prihvaćanje Zapada postalo prijetnja njezinoj sigurnosti, što je Ukrajina odbacila kao lažni izgovor za ono što naziva otimanjem zemlje u kolonijalnom stilu.

Bez ekonomskog resetiranja

Činjenica da se summit uopće održava bila je pobjeda za Putina prije nego što je on uopće počeo, s obzirom na to kako ga je s takvom pompom izvukao iz diplomatske izolacije.

Putina traži Međunarodni kazneni sud, optužen je za ratni zločin deportacije stotina djece iz Ukrajine. Rusija poriče bilo kakvu nepravdu, tvrdeći da je djelovala kako bi uklonila djecu bez pratnje iz zone sukoba. Ni Rusija ni Sjedinjene Države nisu članice suda.

Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik i bliski Putinov saveznik, rekao je da je samit postigao veliki napredak kada je u pitanju obnavljanje odnosa između SAD-a i Rusije, za koje je Putin jadikovao da su na najnižoj razini od Hladnog rata. Ali Putin nije dobio sve što je želio i nije jasno koliko će trajati njegovi dobici.

Prije svega, Trump mu nije pružio ekonomsko resetiranje koje je želio, nešto što bi potaknulo ruskog predsjednika u vrijeme kada njegovo gospodarstvo pokazuje znakove naprezanja nakon više od tri godine rata i sve strožih zapadnih sankcija.

Jurij Ušakov, Putinov pomoćnik za vanjsku politiku, rekao je prije summita da će se razgovori dotaknuti trgovinskih i ekonomskih pitanja. Putin je doveo i svog ministra financija i čelnika ruskog fonda kako bi razgovarali o potencijalnim sporazumima o Arktiku, energetici, svemiru i tehnološkom sektoru.

Na kraju ipak o tome nisu razgovarali. Trump je novinarima u Air Force One prije početka samita rekao da se neće govoriti o poslu dok se ne riješi rat u Ukrajini. Također nije jasno koliko će dugo trajati odgoda sankcija koju je Putin izborio.

Trump je rekao da će vjerojatno proći dva ili tri tjedna prije nego što će se morati vratiti pitanju razmišljanja o nametanju sekundarnih sankcija Kini, kako bi naštetio financiranju ruskog ratnog stroja.

Trump, sudeći prema informacijama koje su do sada objavljene, također nije učinio ono čega su se neki ukrajinski i europski političari najviše bojali i prodao Kijev sklapanjem dogovora mimo ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog. Trump je jasno dao do znanja da je na Zelenskom hoće li se složiti ili ne s idejama o zamjeni teritorija i drugim elementima mirovnog rješenja o kojima je američki predsjednik razgovarao s Putinom na Aljasci. No iz prethodnog primjera napada na Zelenskog u Bijeloj kući u veljači jasno je da se Trump može brzo okrenuti protiv njega ako misli da ukrajinski vođa ne surađuje konstruktivno.

Trump je doista brzo i počeo vršiti pritisak na Zelenskog, koji se očekuje u Washingtonu u ponedjeljak, rekavši nakon summita da Ukrajina mora postići dogovor jer je "Rusija vrlo velika sila, a oni nisu".

"Glavna je poanta da su obje strane izravno prenijele odgovornost na Kijev i Europu za postizanje budućih rezultata u pregovorima", rekao je Medvedev, dodavši da je samit pokazao da je moguće istovremeno pregovarati i boriti se.

Zahtjev za Donbas

Dok se rasprave nastavljaju, ruske snage polako ali sigurno napreduju na bojnom polju i prijete nizu ukrajinskih gradova, čiji bi pad mogao ubrzati Moskvu u nastojanju da preuzme potpunu kontrolu nad istočnom regijom Donjeck, jednom od četiri ukrajinske regije koje Rusija smatra svojima.

Doneck, od kojeg oko 25 posto ostaje izvan ruske kontrole, i Luhanska regija zajedno čine industrijsku regiju Donbas, za koju je Putin jasno dao do znanja da je želi u cijelosti.

Putin je rekao Trumpu da bi bio spreman zamrznuti linije fronta u Zaporižji i Hersonu, dvije druge regije koje smatra svojima, ako Kijev pristane povući se i iz Donecka i iz Luhanska, rekla je za Reuters osoba upoznata s tim pitanjem. Zelenski je odbacio zahtjev, rekao je izvor.

Prema New York Timesu, Trump je rekao europskim čelnicima da bi ukrajinsko priznanje Donbasa kao ruskog pomoglo u postizanju dogovora. A SAD su spremne biti dio sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, rekao je njemački kancelar Friedrich Merz. Neki kritičari Kremlja rekli su da bi bilo pogrešno pripisati Putinu preveliki uspjeh u ovoj fazi.

"Rusija je ponovno uspostavila svoj status i dobila dijalog sa SAD-om", rekao je Michel Duclos, francuski diplomat koji je prije služio u Moskvi i analitičar je u think-tanku Institut Montaigne. "Ali kada imate rat u rukama i vaše se gospodarstvo urušava, to su ograničeni dobici."

Ruski dužnosnici poriču da se gospodarstvo, koje je stavljeno na ratne osnove i pokazalo se otpornijim nego što je Zapad predviđao unatoč teškim sankcijama, urušava, no priznali su znakove pregrijavanja i rekli su da bi gospodarstvo sljedeće godine moglo ući u recesiju ako se politike ne prilagode. "Za Putina su ekonomski problemi sekundarni u odnosu na njegove ciljeve, ali on razumije našu ranjivost i troškove koji su s tim povezani", rekao je jedan izvor upoznat s razmišljanjem Kremlja.

"Obje strane morat će napraviti ustupke. Pitanje je u kojoj mjeri." Alternativa, ako ih želimo vojno poraziti, jest dublje mobilizirati resurse i vještije ih koristiti, ali mi ne idemo tim putem iz više razloga", rekla je ta osoba.

"Trumpov će posao biti izvršiti pritisak na Ukrajinu da prizna sporazume."