Schmidt je zatražio od Vijeća za provedbu mira (PIC) da započne potragu za nasljednikom, a do njegova izbora namjerava ostati na položaju. Prema pisanju njemačkog Frankfurter Allgemeine Zeitunga, Sjedinjene Države već mjesecima vrše pritisak na Schmidta da ode i žele postaviti nasljednika kojim bi se moglo bolje 'upravljati', no to je samo jedna u spektru krajnje raznolikih reakcija.

Najviše likuju krugovi oko Milorada Dodika

U Bosni i Hercegovini, čini se, najviše likuju krugovi oko Milorada Dodika i njegova SNSD-a jer su najžešće bili pogođeni Schmidtovim odlukama. Nisu nezadovoljni ni u stranci u SDA, kojoj je zahvaljujući njegovu manevru prije četiri godine onemogućeno da manipulira pravilima izbora Doma naroda i izbaci predstavnike Hrvata iz vlasti, što je rezultiralo prosvjedima protiv Schmidta u njihovoj organizaciji.

Visokog predstavnika iz tih su krugova često proglašavali 'HDZ-ovim igračem', no u samom HDZ-u BiH teško da će pristati na to: izostale su Schmidtove odluke kojima bi na jednak način bilo spriječeno preglasavanje Hrvata prilikom izbora njihova člana Predsjedništva BiH, a sam visoki predstavnik vrlo oštro se izjašnjava protiv ideje o uspostavi trećeg entiteta s hrvatskom većinom, koja sve očitije dobiva legitimitet.

U pozadini su i geopolitički interesi i odnosi: Rusija tvrdi da je Schmidt nelegalno izabran jer procedura nije provedena kroz Vijeće sigurnosti UN-a, što je bio slučaj s njegovim prethodnicima. Pitanje je hoće li se nju ponovno pitati ili će i novog visokog predstavnika umjesto UN-a imenovati tijelo naziva Vijeće za implementaciju mira (PIC).

Što je zapravo dovelo do ovog potresa

Premda Nijemac, Schmidt je dosad pokazao da ipak pomno vodi računa o američkim interesima u BiH, no to očito nije bilo dovoljno da mu oni – barem kako tvrde bosanskohercegovački mediji – ne upute 'snažnu sugestiju' da bi bilo bolje da se povuče. Pitanje je hoće li u liku novog visokog predstavnika SAD imati još jači utjecaj u BiH, kako će na to reagirati Njemačka i Europska unija te što je zapravo dovelo do ovog potresa.

Indiskrecije spominju Schmidtovu nevoljkost da se 'konstruktivno' postavi oko odluka o raspolaganju državnom imovinom u BiH, tu su i sporenja oko budućeg ustavnog uređenja zemlje, a povrh svega njena sadašnja potpuna nefunkcionalnost: BiH nije ispunila nijedan kriterij iz Plana rasta EU-a i realno joj prijeti gubitak predviđenih 473 milijuna eura bespovratnih sredstava. Na koncu, u Bosni i Hercegovini vrlo brzo slijede izbori, a u tom periodu tenzije se tradicionalno dižu barem za oktavu.

Portal klix.ba piše, pozivajući se na diplomatske izvore, da se kao potencijalni visoki predstavnici razmatraju 'dvojica talijanskih diplomata koji uživaju podršku SAD-a'. Portal tumači da bi se ovakvo imenovanje nakon odlaska Schmidta moglo tumačiti i kao 'svojevrsni šamar Njemačkoj i potiskivanje njenog utjecaja iz Bosne i Hercegovine'.

Vesna Pusić: Nije čudno da se povukao

Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić nije sklona tumačenju da je Schmidtov odlazak rezultat pritiska SAD-a – visoki predstavnik je, kaže za tportal, u Bosni i Hercegovini obavljao Sizifov posao i nije čudno da se povukao, pogotovo zato što u međunarodnim odnosima vlada kaos u kojemu saveznici u kratkom vremenu postaju suparnici.

'Suprotno mišljenju mnogih koji su ga kritizirali, Schmidt je imao neke dobre poteze, a za većinu njih mogli bi se reći da su dobronamjerni, poput deblokade institucija Federacije BiH. Smatram da bi mandat idućeg visokog predstavnika morao biti posljednji i da bi se u tom periodu trebao dogovoriti neki oblik rješenja kako bi ta država mogla funkcionirati samostalno i normalno te da se koncentrira na svoj europski put. No ta osoba ne samo da mora biti iskusna u diplomatskom smislu, nego mora i dobro poznavati situaciju, biti neovisna o svim političkim akterima u BiH i susjedstvu te imati snažno zaleđe i jasnu političku podršku', kaže Pusić za tportal.

Ona smatra da je za funkcioniranje institucije visokog predstavnika ipak ključna europska podrška, no Rusija i SAD samo su periferno zainteresirani za ovu temu jer, jasno, 'ima većih i važnijih stvari kojima se bave'.

'Amerika je zauzela transakcijski pristup dok je interes Rusije bilo korištenje Republike Srpske kao instrumenta trajne destabilizacije cijele regije i posljedično Europske unije. I Rusiju i SAD pitat će se oko imenovanja visokog predstavnika, ali za uspjeh njegova mandata ključna će biti podrška Europske unije. Sve to teško će ići bez Njemačke, koju će se itekako pitati', smatra bivša ministrica vanjskih poslova.

Ivana Marić: U pozadini Schmidtova odlaska je pritisak SAD-a

Politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić ne dijeli njezino mišljenje: ona nema dvojbe da je u pozadini Schmidtova odlaska pritisak SAD-a, i to konkretno zbog odluke o raspolaganju državnom imovinom povezane s nedavno dogovorenim projektom Južne interkonekcije, odnosno osiguravanja opskrbe Federacije (američkim) plinom.

'Od Schmidta se očekivalo da donese odluku o državnoj imovini, odnosno o državnom zemljištu, ali samo za zemljište kojim će prolaziti plinovod, a ne i za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Vjerujem da on nije pristao na to, a da budući visoki predstavnik hoće', kaže Marić za tportal, upozoravajući da je cijeli ovaj projekt 'za SAD jako bitan, a za BiH upitno isplativ'.

Marić tumači da se promjenom vlasti u SAD-u promijenio pristup prema Bosni i Hercegovini, pa se s političkih odluka fokus premjestio na ekonomske i druge interese Amerike. Schmidt, kaže, nije pristajao donositi odluke koje su umjesto u interesu zemlje išle na ruku interesnim skupinama, a otkako je Sarajevo napustio bivši veleposlanik SAD-a Michael J. Murphy, i visoki predstavnik više gotovo pa nije donosio odluke jer nije imao političku podršku.

'Europska unija nije toliko aktivna u Bosni i Hercegovini, nego tek usput nešto dobaci, dok su se Amerikanci punim kapacitetom uključili u projekte od kojih imaju korist, poput Južne interkonekcije ili isporuke nove tehnologije za provedbu izbora, što je posao koji je dodijeljen američkoj tvrtki premda ona nije imala najpovoljniju ponudu', kaže ova analitičarka.

Marić tumači da nitko iz triju tabora nacionalnih stranaka u BiH nije bio zadovoljan radom visokog predstavnika. Ako se svi raduju njegovom odlasku, onda to mora značiti da je radio solidan posao, a ako njegovi potezi nisu odgovarali politici – znači da jesu odgovarali građanima.

'Najveća je radost kod Milorada Dodika, koji će zasluge za Schmidtov odlazak pripisati sebi, a to odgovara i SDA-u, jer će strašiti Bošnjake navodnom Dodikovom svemoći kako bi okupio njihove glasove oko 'stožerne nacionalne stranke'. SDA i Demokratska fronta nikada neće oprostiti Schmidtu što je omogućio formiranje vlasti bez njih. Što se tiče HDZ-a BiH, zanimljivo je da se oni ne izjašnjavaju čak ni posredno, vjerojatno zato što su svjesni da su zbog pojave i politike Željka Komšića već osigurali izbornu pobjedu i sudjelovanje u vlasti, pa se sada bave svojim poslovima', objašnjava sugovornica tportala.

Marić nema nikakve dvojbe ni u to da će budući visoki predstavnik biti netko tko će bolje, aktivnije i smjernije pratiti politiku i interese SAD-a. 'Da nije tako, ne bi se toliko trudili smijeniti postojećeg', zaključuje ova analitičarka.