Europa ulazi u novu eru požara, upozoravaju stručnjaci dok s posebnom pozornošću promatraju požare u Španjolskoj i Francuskoj koji su svojim intenzitetom već srušili rekorde
Ljeto u Europi značilo je i šumske požare u nekim područjima. No, posljednjih godina, kako klimatska kriza pojačava svoj stisak, oni postaju sve ekstremniji.
Dok Europa sa strahom iščekuje četvrti toplinski val ove godine, stručnjaci su izrazili zabrinutost da bi situacija s požarima mogla postati samo još gora.
vezane vijesti
Kako piše CNN, Europa je prošle godine zabilježila rekordnu sezonu požara, a stručnjaci ističu kako se kontinent pridružuje dugom popisu regija koje prolaze kroz uzastopne sezone ekstremnih požara.
'Ušli smo u eru požara koji se ne mogu ugasiti', upozorava Victor Resco de Dios, predavač na Sveučilištu Lleida u Španjolskoj. 'To su požari koji gore intenzitetom nekoliko atomskih bombi.'
Da je situacija na požarištima zaista ekstremna pokazuje i pojava 'vatrenih oblaka' koji su se tijekom prošlog vikenda formirali u blizini Bordeauxa. Vatreni oblaci nastaju kada posebno intenzivni šumski požari generiraju oblak ekstremne topline koji se brzo diže u hladniji zrak iznad i kondenzira u visoke grmljavinske oblake. Oni mogu stvoriti vlastiti vjetar, kišu i munje te pretvoriti požare u nepravilne i nepredvidive hranitelje vatrene oluje.
Pojava 'vatrenih oblaka' nije uobičajena u Europi, pa su europski stručnjaci oprezni s procjenama, ali ističu da bi razvoj takvih 'vatrenih oblaka' samo istaknuo izniman intenzitet trenutačnog požara i izvanredne atmosferske uvjete pod kojima gori.
Guillermo Rein, profesor znanosti o požarima na Imperial Collegeu u Londonu upozorava da je neuobičajen broj razornih šumskih požara koji su trenutačno aktivni u Europi. Jer osim u Španjolskoj i Francuskoj, gori i u Turskoj i Grčkoj.
Potpuno suzbijanje požara ove veličine gotovo je nemoguće dok ne nestane goriva ili ne stigne uporna kiša, bez obzira na to koliko se vatrogasnih resursa mobilizira, upozoravaju stručnjaci. Problem je što se Europa do sad susretala sa šumskim požarima koje je bilo moguće ugasiti ili spriječiti. Pitanje je hoće li to biti slučaj i s ovima koji su trenutačno aktivni.
Jer, ističu stručnjaci, svaki je šumski požar složen i jedinstven jer na njega utječu brojni čimbenici. Od upravljanja zemljištem, oblika terena pa do resursa koji su na raspolaganju gasiteljima.
No, ekstremni vremenski uvjeti, ključni su pokretač požara u Europi. Matthew Jones, neovisni istraživač na Školi znanosti o okolišu Sveučilišta East Anglia u Engleskoj, za CNN je pojasnio kako je nakon neuobičajeno vlažne zime u Francuskoj i Španjolskoj, sad došlo do 'efekta trzajne ozlijede vrata'.
'Prošla zima bila je neuobičajeno vlažna u Francuskoj i Španjolskoj, što je dovelo do naglog rasta vegetacije. Zatim se vrijeme preokrenulo. Od svibnja, zapadnu Europu potresa niz brutalnih toplinskih valova koji su isušili krajolik. Ova toplina pružila je 'pucanj biča' u efektu trzajnog udara, pretvarajući tu gustu vegetaciju u lako zapaljivo gorivo', slikovito je objasnio Jones.
Znanstvenici kažu da bismo u budućnosti trebali očekivati sve češće i ekstremnije požare.
'Uskoro nećemo moći isključiti Danteove scenarije poput onih viđenih u Kaliforniji ili Australiji, s požarima ili kompleksima požara koji dosežu stotine tisuća hektara ili čak milijun hektara', ističe na kraju Resco de Dios.
