BALTOPS 2026 je jedna od najvažnijih i najdugovječnijih multinacionalnih pomorskih vježbi koje provodi Sjevernoatlantski savez. Održava se od 1971. godine, a njezin je temeljni cilj jačanje interoperabilnosti savezničkih snaga, unapređenje zajedničkih sposobnosti djelovanja te demonstracija kolektivne obrane u Baltičkom moru, prostoru koji je nakon ruske invazije na Ukrajinu postao jedno od strateški najosjetljivijih područja Europe.

Ovogodišnji BALTOPS započeo je početkom lipnja u poljskoj luci Gdynia kao 55. izdanje ove vježbe. Pod vodstvom američke Šeste flote i u koordinaciji s NATO-ovim zapovjednim strukturama, ona okuplja savezničke pomorske, zračne i kopnene snage radi provedbe širokog spektra operacija, uključujući protupodmorničko ratovanje, protuminske aktivnosti, amfibijske operacije, zaštitu pomorskih komunikacijskih pravaca i integrirano djelovanje različitih rodova oružanih snaga.

Jedna od ključnih značajki BALTOPS-a 2026 jest njegova prilagodba suvremenom sigurnosnom okruženju. Iako je broj uključenih plovila i ljudstva nešto manji nego prethodnih godina zbog globalnog raspoređivanja savezničkih snaga, vježba i dalje predstavlja najveću ovogodišnju pomorsku vojnu aktivnost u baltičkoj regiji, a u njoj sudjeluje približno 20 ratnih brodova i oko 6000 pripadnika oružanih snaga iz 15 članica NATO-a.

Važnost BALTOPS-a može se promatrati kroz nekoliko strateških dimenzija. Prije svega, vježba povećava sposobnost zajedničkog djelovanja savezničkih mornarica – interoperabilnost predstavlja jednu od temeljnih pretpostavki uspješnog vođenja modernih vojnih operacija jer omogućuje različitim nacionalnim snagama korištenje zajedničkih procedura, komunikacijskih sustava i zapovjednih struktura, a u slučaju krize ili oružanog sukoba, prethodno uvježbana suradnja značajno smanjuje vrijeme potrebno za učinkovitu reakciju.

Jačanje otpornosti na nekonvencionalne prijetnje

Drugo, BALTOPS ima važnu funkciju odvraćanja. U kontekstu pogoršanih odnosa između NATO-a i Ruske Federacije, posebice nakon izbijanja rata u Ukrajini, demonstracija sposobnosti brzog raspoređivanja i koordiniranog djelovanja savezničkih snaga šalje jasnu političku i vojnu poruku o spremnosti Saveza da zaštiti svoje članice i osigura slobodu plovidbe u Baltičkom moru. Strateška važnost regije porasla je pristupanjem Finske i Švedske NATO-u, čime je Baltičko more u velikoj mjeri postalo prostor pod dominantnim utjecajem Saveza.

Treći važan aspekt odnosi se na zaštitu kritične infrastrukture. Posljednjih godina sve je veća zabrinutost zbog mogućih hibridnih prijetnji usmjerenih na podmorske energetske i komunikacijske kabele, plinovode i druge ključne objekte. BALTOPS 2026 uključuje uvježbavanje nadzora pomorskog prostora i koordiniranog odgovora na takve izazove, čime pridonosi povećanju otpornosti država članica na nekonvencionalne sigurnosne prijetnje.

Stoga su tijekom vježbe predstavljeni autonomni sustavi sposobni za pretraživanje, identificiranje i praćenje aktivnosti ispod površine, a istovremeno smanjuju rizik za platforme s posadom. Njihova rastuća operativna uloga odražava širi pomak prema trajnom podvodnom nadzoru i autonomnom pomorskom ratovanju, poboljšavajući NATO-ovu sposobnost zaštite strateških resursa na morskom dnu, osiguranja kritičnih morskih komunikacijskih linija i odvraćanja potencijalnih protivnika.

Jedan od sustava korištenih tijekom BALTOPS-a 2026 je bespilotna podvodna letjelica Iver3, kompaktan autonomni podvodni sustav dizajniran za prikupljanje obavještajnih podataka, hidrografska istraživanja, mapiranje morskog dna i misije podrške u protuminskom djelovanju. Riječ je o bespilotnom podvodnom vozilu u obliku torpeda iza kojeg stoji tvrtka OceanServer Technology i koji autonomno djeluje dok nosi niz korisnih tereta, uključujući bočni sonar, senzore okoliša i precizne navigacijske sustave.

Njegova sposobnost provođenja detaljnih podvodnih istraživanja u plitkim i ograničenim vodama čini ga posebno vrijednim u Baltičkom moru, gdje pomorske snage moraju pratiti kritičnu podvodnu infrastrukturu, identificirati potencijalne opasnosti i održavati stalnu situacijsku svjesnost bez izlaganja osoblja nepotrebnom riziku. Valja imati na umu to da bespilotna podvodna vozila, za razliku od tradicionalnih pomorskih sredstava, mogu ostati potopljena dulje vrijeme dok provode stalne nadzorne misije na velikim pomorskim područjima.

Odgovor na mine i podmornice

Opremljeni naprednim sonarnim sustavima, navigacijskim tehnologijama i specijaliziranim senzorskim teretom, ovi autonomni sustavi mogu mapirati morsko dno, otkriti sumnjive podvodne aktivnosti, identificirati potencijalne prijetnje i pratiti kritičnu infrastrukturu bez izlaganja plovila s posadom ili ronilaca nepotrebnom riziku. Ipak, jedna od ključnih vojnih sposobnosti demonstriranih tijekom BALTOPS-a 2026 jest korištenje podvodnih dronova za podršku operacijama protuminske zaštite.

Pomorske mine ostaju jedna od najučinkovitijih asimetričnih pomorskih prijetnji sposobnih poremetiti vojno raspoređivanje i komercijalnu plovidbu, stoga autonomna podvodna vozila imaju veliku važnost jer mogu brzo istražiti sporne vode, locirati objekte slične minama i klasificirati potencijalne prijetnje prije početka operacija čišćenja, značajno ubrzavajući pristup strateškim lukama i morskim putovima. No operativna korisnost bespilotnih podmornica proteže se daleko izvan minskog ratovanja.

Ovi sustavi naime mogu doprinijeti protupodmorničkim operacijama podržavajući distribuirane podvodne senzorske mreže koje otkrivaju i prate njihovu aktivnost. U regiji u kojoj se ruske podmorničke operacije i dalje nalaze u fokusu NATO-ovih pomorskih planera, stalni podvodni nadzor pruža važnu sposobnost za održavanje situacijske svjesnosti i jačanje odvraćanja.

BALTOPS 2026 također služi kao poligon za buduće koncepte autonomnog ratovanja jer omogućuje savezničkim mornaricama da procijene kako se bespilotni sustavi mogu integrirati u multinacionalne zapovjedne strukture, obavještajne mreže i pomorske operacije. Kako članice NATO-a nastavljaju ulagati u autonomne tehnologije, uspostavljanje zajedničkih operativnih postupaka i standarda interoperabilnosti postaje sve važnije za buduće koalicijske misije. Važno je reći i to da će pouke stečene tijekom ove vježbe utjecati na buduća ulaganja NATO-a u ratovanje na morskom dnu i autonomne pomorske sustave.

Napredak u umjetnoj inteligenciji, autonomnoj navigaciji, podvodnoj komunikaciji i fuziji senzora transformira bespilotna podvodna vozila iz nišnih sredstava u ključne elemente moderne pomorske moći. Sličan razvoj događaja može se vidjeti u širim naporima NATO-a da proširi autonomne pomorske sposobnosti i ojača zaštitu kritične podvodne infrastrukture diljem područja koja pokriva ovaj savez.