Na salvu kritika zbog postavljanja podzemnih spremnika nadomak Trga bana Jelačića osvrnuo se i mladi arhitekt Janko Kralj, koji se bavi i temama urbanizma. On smatra da je ova tema potpuno nevažna s obzirom na devastaciju jadranske obale, nekontroliranu gradnju koja se potom legalizira, ali i na nepostojanje zakona koji bi definirali najosnovnije obveze pri gradnji objekata
Veliku je buru u javnosti izazvalo postavljanje, odnosno ukopavanje podzemnih spremnika za otpad na spoju Ilice i Trga bana Josipa Jelačića u najstrožem centru Zagreba. Mjesto je to kojeg zna svaki građanin metropole, ali i okolice, a putnici namjernici su ga barem jednom vidjeli, ako nigdje drugdje, onda na razglednici ili fotografijama nakon što su u Google upisali Zagreb.
Upravo je značaj samog trga, ali i činjenica da se spremnici nalaze na vrlo frekventnoj lokaciji, potaknula mnoge da kritiziraju odluku da se upravo ondje postavi takva komunalna infrastruktura, unatoč tome što je to diljem Europe sasvim normalno. Osim građana, koji su navikli na ovakav Trg, najglasniji u kritikama je HDZ, koji je u metropoli oporba.
Štoviše, njihov je predsjednik gradske organizacije, Ivan Matijević, ustvrdio da je gradonačelnik Tomislav Tomašević "u srcu Zagreba, simbolu hrvatske povijesti, ostavio svoj povijesni pečat – spremnike za smeće", pritom to usporedivši s "komunističkim uklanjanjem spomenika banu Jelačiću 1947. godine".
vezane vijesti
Stigla i kaznena prijava
Glasnogovornica Grada Zagreba, Dinka Živalj poručila je da "nijedna druga lokacija nije mogla poslužiti zbog podzemnih instalacija, za struju, vodu, plin, telekomunikacije. Tu je i nadzemna infrastruktura za ZET. Važan je i kriterij da spremnici za odvojeno odlaganje otpada budu udaljeni do 200 metara od stanara kojima su namijenjeni".
U međuvremenu se javilo i Ministarstvo kulture, iz kojeg poručuju da sve intervencije u povijesnim cjelinama trebaju biti precizirane gradskim odlukama o komunalnom redu, dodavši da Grad Zagreb još nije usvojio sve smjernice po tom pitanju.
Zbog toga je odvjetnica Nika Pinter podnijela kaznenu prijavu, ističući da je uočila kako ugradnja podzemnih spremnika nije provedena sa svom potrebnom dokumentacijom i uz poštivanje procedura.
"Imamo sve dozvole, pa tako i one od države", komentirala je prije koji dan Dinka Živalj, dodajući da "ovakve spremnike imamo i na Zrinjevcu, Marulićevom trgu, Europskom trgu i nigdje nema problema."
Zgražanje arhitekata
Nešto se u cijeloj situaciji pitalo i struku. Arhitekti su uglavnom kritični prema ovakvom rješenju za odlaganjem otpada u najužem centru Zagreba. Ne treba zaboraviti da je do prije desetak godina na tom istom trgu radio drugi najstariji javni zahod na svijetu.
Reagirao je i Branko Silađin, arhitekt koji je zajedno s Berislavom Šerbetićem i Mihajlom Kranjcom još 1979. godine zamislio otvorenu pješačku plohu trga koja je realizirana tek prije Univerzijade 1987. godine. Dakle, može se reći da je stvorio Jelačić plac kakvog danas znamo.
"To nije promašaj, to je... Ja mislim da je to zločin, zločin. Apsolutno kao da si netko usred dnevnog boravka postavi kantu za smeće. Ja sam ovdje sada i kao građanin i kao projektant ovog Trga s kojim se nitko nije konzultirao. Ali ne mogu zamisliti grupu ljudi, jer čujem da je bila čak i grupa stručnjaka, koja na ovakvom svečanom ulazu na glavni Trg u gradu postavi smeće", kritičan je bio Silađin.
Trijaža urbanizma
No, u moru mahom negativnih komentara struke, mladi arhitekt Janko Kralj iz arhitektonskog studija Atak, ističe da su podzemni kontejneri na glavnom zagrebačkom trgu bez razloga preokupirali pažnju javnosti.
"U medicinskom svijetu postoji nešto što se zove trijaža, a u ovom slučaju moram priznati da sam šokiran količinom pažnje koju smo kao društvo posvetili zanoktici dok nam arhitektura i urbanizam trpe teške tjelesne ozljede", započeo je Kralj dodavši na što točno misli.
"Živimo u prokletom vremenu u kojem se sustavno devastira obala Jadrana, nekontrolirano i neplanski gradi po cijeloj Hrvatskoj, vremenu u kojem se ista ta gradnja ozakonjuje, vremenu u kojem Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine nije u stanju proizvesti makar jedan suvisli Pravilnik ili Zakon o projektiranju i gradnji višestambenih zgrada i u vremenu u kojem imate sve alate da provjerite da ovi konkretni spremnici niti nisu na Trgu, dok mediji, struka i politika toj nekolicini spremnika za smeće posvećuju toliku abnormalnu pažnju", ustvrdio je arhitekt.
U trenutku kad nam se javljao, radio je na stručnom osvrtu o greškama u projektu stambene zgrade u jednom hrvatskom gradu, koja je dobila pravomoćnu građevinsku dozvolu. Dodao je da će taj objekt, zbog svojih loših tehničkih i projektnih rješenja trajno nagrditi prostor, pa čak i ugroziti živote ljudi u zgradi i izvan nje. Zbog toga smatra da su podzemni spremnici u ovom trenutku - potpuno nevažni.
"Iskreno mi je žao svakog piksela, svakog džula energije, svakog trena utrošenog na ovu trivijalnu, nevažnu, zadnju na listi prioriteta, ne-temu. Žalosno je kad od stabla čovjek ne vidi šumu. Samo lagani podsjetnik - kad o ovome diskutirate, nemojte si zaboraviti u pozadini na telki pustiti i neku nogometnu utakmicu, da vas malo još i dodatno anestezira", poslao je arhitekt Kralj poruku svim kritičarima spremnika na Trgu.
