crobarometar

Nema petice, nema četvorke: Ove su ocjene građani dali ministrima, jedan baš loše prošao

27.03.2026 u 21:08

Bionic
Reading

Redovito mjesečno istraživanje Crobarometar, koje ekskluzivno objavljuje Dnevnik Nove TV, donosi i drugi dio istraživanja, a ovaj mjesec tema je što građani misle o članovima Vlade

Vlada Andreja Plenkovića približava se polovici mandata, a istraživanje donosi koliko građani poznaju ministre i kojom su ih ocjenom ocijenili.

Prvi put Crobarometar donosi i njihovu zastupljenost u medijima, podatke agencija Presscut/Medianet. Rezultate je prezentirala reporterka Sabina Tandara Knezović, a dodatnu analizu donio je gost komentator Boris Jokić.

Ocjene ministrima

Ispitanici su odgovarali na pitanje kojom bi ocjenom od 1 do 5 ocijenili premijera i njegove ministre. Nema petice, nema četvorke, najbolja ocjena je siromašna trojka.

S najboljim prosjekom je ministar Medved 2,86. Trojke s nižim prosjekom imaju ministri Anušić, Glavina, Božinović, Butković. Na petom mjestu je Branko Bačić s prosjekom, slijedi ga ministrica Mikuš Žigman pa premijer Plenković s prosjekom 2,55.

Svi ostali dobili su dvojku. Damir Habijan, Marija Vučković, David Vlajčić, Irena Hrstić, Ante Šušnjar, Ivan Šipić, Radovan Fuchs, Nina Obuljen Koržinek, Alen Ružić, Tomislav Ćorić. Posljednji i najlošije ocijenjen je Gordan Grlić Radman s prosjekom 2,20. Razloge iza ovih ocjena analizirao je Boris Jokić.

"Razred nije baš najbolje prošao, Vlada ima ocjene u rasponu od 2,20 do eventualno mršave trojke. Kada govorimo o ministru vanjskih poslova, njegova ocjena je takva da, bez obzira iz kojeg su dijela zemlje ljudi, bez obzira radi li se o muškarcima ili ženama, bez obzira na to kakvo obrazovanje imaju, dominantna je negativna percepcija o njegovom radu“, ističe Jokić.

"Mislim da ljudi od te pozicije, ministra vanjskih poslova, očekuju drugačiji način razgovora, prezentacije, naročito u ovo doba kada bi osoba mogla i profitirati, geopolitički razmjeri su takvi da se zahtjeva da Hrvatska nešto govori, nisam siguran da ministar na dobar način argumentira i vlastitu poziciju, poziciju Vlade, a onda i poziciju Hrvatske. Nisu oni svi u istim situacijama, treba vidjeti koliko ljudi zapravo znaju o ministrima“, dodao je.

Koliko su ministri poznati?

Jedino za koga su apsolutno svi ispitanici čuli je premijer Plenković. Na drugom mjestu je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, tek 4 posto ispitanika reklo je da za njega nikad nije čulo. Ivan Anušić i Tomo Medved dijele treće mjesto, 5 posto ispitanika ne zna za njih.

Oleg Butković i Radovan Fuchs dijele četvrto mjesto, za njih nikad nije čulo 6 posto. Na petom mjestu Gordan Grlić Radman, za njega nije čulo 8 posto ispitanika.

Ako krenemo s dna ljestvice, najnepoznatija među članovima vlade je ministrica Nataša Mikuš Žigman, 29 posto ispitanika nikad nije čulo za nju. Slijedi ju ministar poljoprivrede David Vlajčić, za njega nikad čulo 24 posto ispitanika. Za Ivana Šipića nikad nije čulo 22 posto ispitanika. Za ministra Alena Ružića nikad nije čulo 19 posto ispitanika, a za ministricu Vučković 17 posto ispitanika.

Izdvaja se ministar Tomislav Ćorić, kojeg u Vladi nije bilo četiri godine, ali poznatiji je od mnogih svojih kolega, za njega nije čulo tek 9 posto ispitanika. Ostali su zlatna sredina. Boris Jokić rekao je da ga ovi podaci ne iznenađuju.

"Postoje ljudi koje politika ne zanima, koje ne zanima tko je ministar kojeg resora i to treba cijelo vrijeme imati na umu. Ipak, treba se zapitati iz perspektive Vlade što znači to kada značajan dio građana ne zna tko su ministri."

Zanimljivo je i da za Ružića zna više ispitanika nego za Vlajčića, Šipića, Mikuš Žigman. "17 posto mu je dalo jedinicu, a čovjek nije ni krenuo. Nije to samo resor, to je znak da će ljudi, s obzirom na svoje političke i ideološke preferencije, odmah nekoga negativno ocijeniti bez obzira da znaju što i kako taj radi i za što se zalaže. Kada govorimo o ovima koje ljudi ne znaju, važno je za Domovinski pokret da njihova dva ministra, Vlajčić i Šipić, nisu poznati građanstvu. Za Domovinski pokret je njihova pojavnost i njihova argumentacija stavova i onoga što rade ključna. Ako će opstati Domovinski pokret i biti bolji nego na prošlim izborima, to je moguće jedino kroz te resore. Trenutni pokazatelji pokazuju da je to nedovoljno“, analizirao je Jokić.

Pojavljivanje u medijima

Prvi put Crobarometar donosi podatke agencija Presscut/Medianet po kojima se vidi koliko su članovi Vlade prisutni u medijima, na svim televizijama, portalima, radiju i u tisku, od 2024. godine do danas.

Daleko najprisutniji u medijima je premijer Plenković s više od 140 tisuća pojavljivanja. Slijedi ga ministar Anušić s preko 30 tisuća pojavljivanja, potom Branko Bačić s više od 26 tisuća. Davor Božinović ima više od 23 tisuće pojavljivanja u medijima. Tonči Glavina na četvrtom je mjestu s više od 17 tisuća pojavljivanja i na petom mjestu Tomo Medved s više od 16 tisuća pojavljivanja u medijima.

Najmanje prisutna u medijima je ministrica Nataša Mikuš Žigman. Ima tek nešto više od dvije tisuće pojavljivanja. Potom ministar demografije Ivan Šipić koji se u medijima pojavio nešto više od 7700 puta i treća na listi odozdo je ministrica Marija Vučković koja ima nešto više od 8700 pojavljivanja. Slijedi David Vlajčić s nešto više od devet tisuća pojavljivanja te Irena Hrstić sa nešto više od 11 tisuća.

Izuzet je dvojac Ružić i Ćorić jer su se Vladinom timu pridružili nedavno. Očita je povezanost je između onih kojih nema u medijima i za koje nitko nije čuo, istaknuo je Jokić.

"Razlog zašto je netko u medijima, po meni su tri osnovna razloga. Jedan je jer Vlada i stranke isturaju određene pojedince u medijima da govore. Drugi je, istureniji su i oni čiji su resori aktualni u trenutku. Treći razlog je to što mediji preferiraju one osobe u političkom životu koji ulaze u konflikte i sukobe. Svi ovi ljudi su barem jednom bili u političkom konfliktu, dok ovi drugi za koje smo nismo čuli, koji se rjeđe pojavljuju - nisu.“

Tandara Knezović izdvojila je ministra Šipića i Vlajčića koji vode vrlo ozbiljne resore i upitala Jokića koliko je važno da se kroz medije vidi što oni rade.

"Važno je za njih same, a važno je i da se govori o tome što se radi i kritički. Važno je i opozicijski da se osvrće na njihov rad. Demografija je posebice važna za desni politički spektar, to je bila jedna od glavnih poruka u samoj izbornoj utrci, čini se da je to sada palo ne u drugi, nego četvrti ili peti plan“, rekao je Jokić.

Plenković i Milanović u medijima

Kada se usporede premijer i predsjednik, u 2024. premijer je u medijima imao oko 13 tisuća pojavljivanja više. U 2025. opet je aktivniji bio premijer s oko 30 tisuća više pojavljivanja u medijima. U 2026. opet je razlika za gotovo 12 tisuća u korist premijera.

Kad se podvuče crta, od 2024. do danas, premijer Plenković je imao 56.028 više pojavljivanja u medijima od predsjednika Milanovića.

"Imao je 12 tisuća više u samo tri mjeseca ove godine, isto kao i cijele 2024. Ovi podaci pokazuju pojačanu pojavnost Andreja Plenkovića, a s druge strane izostajanje Zorana Milanovića. Što je manje prisutan Milanović, naročito kao antipod Plenkoviću, to je i potpora nešto niža. Podaci za ožujak pokazuju da je aktivacija predsjednika Milanovića veća, a time je i njegov rejting bolji. Bilo bi jako dobro da je njihova prisutnost u medijima nekonfliktna, nego da pokušaju zagovarati svoje pozicije na konstruktivan način, to bi bilo dobro i za njih dvojicu i za zemlju u cjelini", zaključio je Jokić.

Napomena: Istraživanje Crobarometar za Dnevnik Nove TV provodi agencija Ipsos na redovitoj mjesečnoj bazi. Istraživanje je provedeno između 1. i 19. ožujka 2026. na reprezentativnom uzorku od 994 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske metodom osobnog anketiranja. Maksimalna pogreška iznosi +/-3,3 posto.