Redakcije brojnih hrvatskih medija od RTL-a do tportala ovih su dana zatrpane mailovima nezadovoljnih maturanata koji tvrde da su im neki zadaci iz matematike razine B bili zbunjujući, dvosmisleni i komplicirani, da su bili teži od prijašnjih, preteški čak i za gimnazijalce itd.
Pitanja iz obje razine danas su objavljena na stranicama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), pa svatko može vidjeti koliko su stvarno bila zahtjevna.
Kao jedno od spornih spominjalo se sljedeće: Biciklist ide brzinom 10 km/h od A do B. Auto kreće dva sata kasnije brzinom 64 km/h i dođe deset minuta prije biciklista. Kolika je udaljenost od A do B?
Svatko s elementarnim znanjem matematike zna da je ovdje riječ o sustavu jednadžbi s dvije nepoznanice – gradivu koje se uči već u sedmom razredu osnovne škole, a kasnije ponovno u srednjoj. U takvim jednadžbama treba samo prepoznati nepoznanice – u ovom slučaju vremena putovanja bicikla i auta te udaljenost AB. One se lako rješavaju metodom supstitucije, odnosno u ovom slučaju tako da se vrijeme putovanja jednog prometala izrazi uz pomoć drugoga i uvrsti u jednadžbu u kojoj su sve ostale varijable – brzine bicikla i automobila - poznate. Kada je vrijeme putovanja bicikla ili auta konačno poznato, lako je izračunati udaljenost od A do B.
Vrlo slični zadaci nalaze se u zbirkama za prvi razred i za gimnazije i za tehničke i za strukovne škole.
Bune se medijima, a ne nama!
Ravnateljica NCVVO-a Alenka Buntić Rogić, načelnica Službe općih poslova i odnosa s javnošću, za tportal je rekla kako ne može reći jesu li zadaci bili teži ili lakši od prošlogodišnjih jer nemaju nikakvih konkretnih pritužbi na određene zadatke.
'Ovo paušalno ocjenjivanje da je cijeli ispit težak ili da je sadržaj drugačiji nego prošle godine nema smisla', rekla je Buntić Rogić.
'Pritužbe da su neka pitanja bila zbunjujuća ne govore ništa. Prigovor bi trebalo formulirati tako da se precizno odrede sporna pitanja, primjerice da se kaže: pitanje broj pet nije dobro postavljeno, a ne neka pitanja. Mi nemamo niti jednu konkretnu pritužbu. Uglavnom su sve na nivou: 'Moje dijete je učilo, a sada je došlo kući i žali se da nije dobro riješilo zadatke. Tvrdi da su preteški.' Upravo sam maloprije vidjela jedan takav mail', objasnila je Buntić Rogić.
Ravnateljica smatra da je zanimljivo i znakovito da je u agenciju stiglo zanemarivo malo pritužbi, tek nekoliko, iako je ispit iz B razine matematike pisalo 22.308 maturanata, dok su mediji i društvene stranice preplavljeni kritikama.
'Danas su nam bili iz RTL-a i rekli da im stižu pisma. Ne znam koji su razlozi tome. Sigurno postoje neki razlozi.'
Na naše pitanje misli li da se učenici možda nadaju da bi medijskim pritiscima mogli isposlovati neke olakšice kod ministra Željka Jovanovića, odgovorila je potvrdno.
'Ministar je intervenirao pretprošle godine i tada je radna skupina utvrdila da je stvarno jedno pitanje u vezi s pjesmom 'Judita' bilo sporno pa je odlučila svim učenicima dati po jedan bod bez obzira kako su ga riješili', rekla je Buntić Rogić.
'Čudno je da nas ne zovu, nego da je priča krenula iz medija. Nismo ni iz Ministarstva dobili ništa. Na razinu A nije stigla niti jedna pritužba. Bio bi vrhunac da se na razinu B žale gimnazijalci. Činjenica je da se svake godine sve više učenika prijavljuje na osnovnu razinu matematike, a sve manje na višu mada je to obavezni predmet. Ove je godine podjednaki broj gimnazijalaca kao i strukovnjaka upisao B razinu – 6600 na A i 6800 na B. Za očekivati je da gimnazijalci upišu višu razinu. Očito ovdje postoji neki problem s matematikom. Pitanja su radili profesori iz cijele Hrvatske, a potom su ona prošla kroz više recenzija', pojasnila je ravnateljica NCVVO-a.
Nakon višegodišnjih poraznih rezultata naših učenika na PISA testovima i maturama onima koji su odgovorni za obrazovanje naših mladih ostaje da se zapitaju što možemo očekivati od generacija koje nakon destljeća i pol učenja imaju problema sa zadacima koje su trebali savladati još u osnovnoj školi, tko je kriv za takvo neznanje i što treba poduzeti da se situacija promijeni. Naravno, takvo pitanje ima smisla postvaljati samo ako nam nije strateški gospodarski plan da u Hrvatskoj svi žive od iznajmljivanja suncobrana i ležaljki na plažama ili od prodaje čevapa i picakatova.
