Ovo upozorenje dolazi nakon što je europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius otkrio da njemačke tajne službe imaju dokaze da se u Kremlju raspravlja o napadu na NATO.

Rusija sve snažnije provodi propagandne i psihološke operacije kojima, prema procjenama zapadnih analitičara, priprema teren za mogući budući sukob s NATO-om.

Američki Institut za proučavanje rata (ISW) upozorava da Moskva ubrzava tzv. Fazu 0, početnu etapu priprema u kojoj se stvaraju fizički i psihološki uvjeti za rat.

Nižu se false flag operacije

ISW upozorava da Kremlj sve češće kombinira informacijske operacije s fizičkim sabotažama – od kibernapada i GPS ometanja do podmetanja požara i bespilotnih upada u zračni prostor NATO-a. Taj sustavni niz akcija upućuje na to da Rusija aktivno gradi preduvjete za potencijalni 'viši stupanj sukoba' sa Zapadom, iako zasad nema naznaka toga da je donesena odluka o otvorenom napadu.

Najnoviji primjer stigao je iz moskovske vanjske obavještajne službe SVR, a ona je 6. listopada objavila da Ujedinjeno Kraljevstvo navodno planira lažirati napad grupe 'proukrajinskih Rusa' na ukrajinski vojni ili strani civilni brod u nekoj europskoj luci. Ti bi navodni saboteri, tvrdi SVR, potom izjavili da su djelovali po nalogu Moskve, a London bi, kako se navodi, opremio grupu kineskom podvodnom opremom kako bi optužio Kinu da podržava rusku agresiju na Ukrajinu.

Takve tvrdnje predstavljaju nastavak niza tzv. false flag optužbi kojima Rusija posljednjih tjedana pokušava destabilizirati europsku javnost. Slične priče ranije su plasirane o Poljskoj, Moldaviji i Srbiji, no analitičari smatraju da se sada radi o koordiniranom obrascu aktivnosti s dalekosežnim ciljevima.

Paralelno s time, Moskva nastavlja preustroj svojih vojnih okruga na zapadnoj granici te ubrzano gradi baze prema Finskoj, što zapadni promatrači tumače kao strateško pozicioniranje za dugoročan scenarij sukoba s NATO-om.

Četiri faze destabilizacije

Austrijski vojni analitičar i pukovnik Markus Reisner smatra da Moskva u Europi primjenjuje staru sovjetsku doktrinu destabilizacije koja se sastoji od četiri faze: od demoralizacije i sabotaže do potpunog sloma reda i otvorene intervencije.

'Prvo se pokušava demoralizirati stanovništvo, zatim destabilizirati državne institucije, potom izazvati unutarnje nemire, a u završnoj fazi uspostavlja se 'red' ulaskom ruskih trupa', objasnio je Reisner u intervjuu za njemački Ntv, prenosi austrijski Heute.

Prema njemu, učestali dronovi nad europskim gradovima nisu slučajnost, već dio te taktike.

'Ti dronovi trebaju izazvati dojam da europske države više nemaju kontrolu nad vlastitim teritorijem. Putin time želi posijati strah i paniku i prikazati nas kao nemoćne', upozorava Reisner.

Dodaje da Moskva računa na lančanu reakciju – od masovne nesigurnosti do paralize javnih sustava.

'Kada ljudi zbog prizemljenih letova ne mogu putovati, a sustavi stanu, tada nastupa pravi cilj: kaos i gubitak povjerenja u državu', kaže austrijski analitičar.

Sovjetske metode u novom ruhu

Reisner i ISW ističu da ovakvi postupci podsjećaju na sovjetske metode iz 1950-ih i 1960-ih, kada su Moskva i njezini saveznici koristili kombinaciju propagande, političkih pritisaka i 'kriznih incidenata' kako bi pokorili zemlje koje su pokazivale znakove neovisnosti, poput Mađarske, Čehoslovačke ili Poljske.

Razlika je, međutim, u tehnologiji: današnji alati hibridnog ratovanja uključuju dronove, hakiranje i manipulaciju informacijama na društvenim mrežama, na kojima se psihološki učinak širi brže nego ikad.

No pravi učinak ovih operacija nije na bojnom polju, nego u percepciji. Rusija pokušava stvoriti osjećaj sveprisutne prijetnje, potkopati povjerenje građana u sigurnosne institucije te potaknuti razdor unutar NATO-a. Poruka je jasna: nitko u Europi nije siguran.

Kremlj računa na to da će takav strah natjerati zapadne države da smanje vojnu i financijsku podršku Ukrajini ili čak odustanu od jačanja vlastite obrane, u strahu da bi to 'isprovociralo' Moskvu. Time Rusija koristi staru doktrinu tzv. refleksivne kontrole: manipulaciju protivnikovim odlukama tako da nesvjesno djeluje u rusku korist.

Priprema domaće javnosti

Kampanja dezinformacija ima i unutarnjopolitičku dimenziju. Učestale optužbe SVR-a i drugih ruskih institucija o 'zavjerama Zapada' pomažu Kremlju u oblikovanju javnog mnijenja, pripremajući rusku populaciju za eventualnu eskalaciju s NATO-om. Time se stvara narativ u kojem Rusija nije agresor, već žrtva 'zapadnih provokacija'.

Kako ističu zapadni analitičari, 'faza nula' ne znači da je rat neizbježan, ali znači da Moskva već sada oblikuje teren na kojem će se taj rat, ako do njega dođe, voditi ne samo oružjem, nego i percepcijom.

Unatoč svemu, Reisner vidi i pozitivne pomake: Europa, tvrdi, više ne ignorira hibridne prijetnje.

'Reagiramo na njih. To je dobro. Raste svijest o potrebi koordiniranog odgovora, jasnoće nadležnosti i pravnog okvira za djelovanje protiv dronova i sabotaža', ističe.

Dugoročno, upozoravaju stručnjaci, upravo će sposobnost Europe da zadrži hladnu glavu i zajednički odgovor na ovu početnu fazu odrediti hoće li Kremlj procijeniti isplati li mu se prijeći na sljedeću fazu.