Priču o ovoj temi u nedjelju donosi The Guardian, prenoseći iskustvo norveškog ribara i vatrogasca Rabbana koji je sina tinejdžerskog uzrasta vozio kući s nogometnog treninta kad su na nebu ugledali leteći objekt.

'Između garaže i kuće reagiram na čudno svjetlo koje inače nije tamo. Moj sin i ja odmah vidimo da je to dron. Stajemo dvije minute, gledamo i vidimo crvena svjetla. Vidio sam da je to jako veliki dron. Možda 1,5 metara širok', svjedoči.

Kao redoviti korisnik drona, svjestan je ograničenja u blizini svoje kuće blizu zračne luke Ørland, ključne baze za NATO i norveško ratno zrakoplovstvo. No njegovi sinovi bili su nervozni. Pokušao im je smireno objasniti što se događa.

'Kako sada stvari stoje, daleko smo od rata koji se događa, ali mislim da nas netko promatra i pokušava vidjeti kako reagiramo na dronove', rekao je.

Dronovi na nebu još od kraja prošle godine

The Guardian saznaje kako su se dronovi počeli redovito pojavljivati ​​krajem prošle godine oko industrijskih parkova dviju velikih energetskih postrojenja u blizini Auverea i Narve, u istočnoj Estoniji, blizu ruske granice.

Prva svjedočanstva o dronovima dogodila su se mjesecima prije nego što su baltičke države sinkronizirale svoje električne mreže s ostatkom Europe i prekinule veze s Rusijom i Bjelorusijom.

Dr. Beryl Pong, koja vodi projekt Centra za dronove i kulturu na Sveučilištu u Cambridgeu, kaže kako dronovi imaju psihološki utjecaj na građane, unoseći nemir u mirne živote zapadnih i sjevernih Europljana.

'Mislim da su upadi način da se zastraši i provocira. Dakle, dronovi nekako djeluju u ovoj sivoj zoni gdje potvrđuju svoju prisutnost, svoje sposobnosti, pokazuju da ste ranjivi, ali još uvijek ne ukazuju na tu potpunu agresiju koju vidimo u Ukrajini i Rusiji', kaže Pong.

Ranije ove godine Imperial War Museum u Washingtonu ugostio je instalaciju Čuvajte plavo nebo, koja je nastojala ilustrirati iskustvo nadzora dronovima. Ime joj je dala rečenica 13-godišnjaka koji je pred američkim Kongresom govorio o psihološkom utjecaju života pod dronovima u Pakistanu.

'Više ne volim plavo nebo... zapravo, sada više volim sivo nebo. Dronovi ne lete kada je nebo sivo', rekao je.

Dr. Richard Carter, koji je radio s Pong na projektu, rekao je da je, budući da čovjek koristi let u ratu, jedna od posljedica bila 'pretvaranje mirnog neba u izvor stalne prijetnje'.

Duga povijest nebeskog uznemiravanja

Upadi u Skandinaviju također imaju informativan povijesni kontekst, rekao je dr. Robert Bartholomew, viši predavač na odjelu za psihološku medicinu Sveučilišta u Aucklandu.

'Kaže se da se povijest ne ponavlja, već se rimuje - i ono što trenutno vidimo nad sjevernom Europom je rimovanje povijesti. Postoji duga povijest strahova od NLO-a nad ovom regijom gdje se vjerovalo da je krivac ili Rusija ili bivši Sovjetski Savez', ocjenjuje Bartholomew.

Tijekom 1930-ih paniku su uzrokovali 'zrakoplovi duhovi', za koje se vjerovalo da su neprijateljski sovjetski zrakoplovi u izviđačkim misijama kao uvod u invaziju.

„Mnoga od ovih izvješća odgovaraju poznatim astronomskim objektima poput Venere nisko na horizontu“, rekao je Bartholomew. „Nijedan zrakoplov tog vremena nije mogao ostati u zraku u razdobljima u kojima se često opažao. Premotamo naprijed do 1946. i sjevernoeuropske zemlje su paničarile zbog masovnih pojava 'raketa duhova', dodaje.

Nakon Drugog svjetskog rata, ruske trupe su okupirale Peenemünde, bivše središte nacističkih istraživanja svemira. Letjelice na nebu su pripisivane Sovjetima koji su namjerno ispaljivali rakete kako bi zastrašili susjedne zemlje.

'Rakete duhovi' nisu došli slučajno

'Sada znamo da se zamah 'raketa duhova' poklopio s rijetkim spojem dvaju događaja: geomagnetskih kometa i neobično visoke solarne aktivnosti, koja je generirala niz spektakularnih aurora i pojačala pojavu meteora koji su se probijali nebom', dodaje Bartholomew. U 1970-tima i kasnije primjećeni su neidentificirani potopljeni objekti za koje se smatralo da su sovjetske podmornice.

„Međutim, bili su sveprisutni i velika većina nije mogla biti sovjetske podmornice - bilo je jednostavno previše izvješća; ljudi su ih viđali posvuda', nastavlja.

Dronovi iz 2025. ne mogu se nazvati plodom mašte, ali Bartholomew je rekao da su se događala usred 'savršene oluje geopolitičkih napetosti potaknutih ruskom agresijom i tjeskobom zbog nepredvidljivosti dugogodišnjeg saveznika NATO-a, Sjedinjenih Država pod Donaldom Trumpom', kaže Bartholomew i dodaje:

„Odjednom se mnoge europske zemlje poput Danske osjećaju ranjivijima nego u novijoj povijesti. Unutar ove atmosfere, ono što vidimo je kolektivni napad tjeskobe gdje je nebo postalo društveni barometar vremena, vođeno pogrešivošću ljudske percepcije i straha. Gotovo je jesen i dani postaju kraći, što znači više sati tame što se ne smije podcijeniti jer doprinosi dvosmislenosti... to ne može biti dobro za nikoga s anksioznim poremećajem', zaključuje znanstvenik.