Bilo je, kaže, primjera toga da su se doista trudili argumentirano objasniti situaciju, ali bilo je i proturječnih informacija, pa i dvostrukih kriterija.

'U smislu pandemije to je bila prilika da se ljudima na početku vrlo jasno kaže - to je nova bolest i nije sramota ne znati sve na početku', kaže dr.sc. Nikolina Borčić, komunikologinja na Sveučilištu Vern, za emisiju HRT-a 'Dobro jutro, Hrvatska'.

Komunikologinja ističe kako je građanima trebalo objasniti što je infodemija, kada se u kratkom vremenu pusti jako velik broj informacija iz raznih izvora, pa onda imamo proturječne informacije koje kolaju društvenim mrežama.

'U toj džungli informacija pojedini autoriteti, znanstvenici, razni govornici o pandemiji trebali su se snaći. Ljudi danas površno konzumiraju informacije, 'skrolajući'. Imamo uz to mentalitet da svi znamo sve temeljem pretraživanja Googlea. Tako da smatram da je to veliki propust koji je napravljen na početku', kaže Borčić.

Ističe kako je važno osvijestiti ljude da informacije dolaze iz različitih izvora i da je jako važno postaviti si pitanje tko je taj izvor, tko ima korist od te informacije, što se ističe, a što je prešućeno.

'Danas je pažnja najjača valuta', kaže Borčić i dodaje da na društvenim mrežama konzumiramo informacije iz izvora koji su nam 'bliski' po određenim kriterijima.

'Netko tko cijeni stvarno znanje konzumirat će informacije koje daju jasne izvore i koje su znanstveno vjerodostojne. A nekom drugom naprosto treba platforma na kojoj će prezentirati svoje frustracije, ogorčenje, pa će mu biti odličan neki 'hejter', antivakser, netko tko će na sve moguće načine pokušati okrenuti priču ili pozicionirati neku javnu osobu ne bi li se dobio veliki senzacionalizam, 'hejtanje', umanjivanje vrijednosti', rekla je komunikologinja Borčić.