Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan u središnjem Dnevniku HTV-a pojasnio je u čemu se razlikuje danas doneseni model ograničavanja cijena derivata u odnosu na onaj model koji smo imali do srpnja prošle godine.

'Vlada je danas reagirala promptno, stvarno brzo i odlučno pokazala vodstvo. To je definitivno trebalo jer smo svjedoci velikog rasta cijena kako sirove nafte, tako i derivata. Tu je za nas puno bitnije stanje na mediteranskom tržištu derivata, govorimo o dizelu i benzinu, koji su zapravo ulazni parametar u izračun cijena. Tu je došlo do velikog skoka - dizel je skočio s nivoa od 750 dolara po toni na 1120 dolara po toni, objasnio je Krpan. Dodao je da je to stvarno veliki porast koji bi rezultirao povećanjem cijena od 24 centa da Vlada nije intervenirala.

'Vlada je imala sve razloge da primijeni i da donese jedan niz dobro balansiranih mjera kojima se ovaj prvotni šok koji traje već desetak dana stvarno ublažio. Upravo cijena dizela predstavlja i najveći problem u čitavoj ovoj situaciji', naglasio je Krpan.

Cijena dizela najveći problem, Vlada spremna ponovno intervenirati

Vlada se odrekla dijela trošarina, kada govorimo o dizelu od 0,02 eura po litri dizela. Na pitanje je li se moglo više Krpan je rekao da je moglo više jer još postoji prostora.

'No, vidimo kakva je situacija na Bliskom istoku i sasvim sigurno je da ćemo i za sljedeća dva tjedna imati prostora ako dođe do rasta cijena nafte odnosno da se primijeni taj prostor koji je još ostao i na području trošarina i na području premija, ali i na području trošarine za bio naknadu', istaknuo je Krpan. Vlada će za dva tjedna ponovno donositi uredbu o ograničenju cijena derivata ako bude još promjena na tržištu.

'To je stvarno jedna velika eskalacija koja je došla zbog činjenice da kroz Hormuški tjesnac prolazi 20% prometa svjetske nafte', kazao je Krpan. Kroz tjesnac prolazi 20 milijuna barela dnevno. Svijet trguje s oko 103-104 milijuna barela dnevno i to je kroz Hormuški tjesnac i to je petina i to je značajan utjecaj.

'Što se Europe i nas tiče mi nismo izravno pogođeni. Ni derivati, ni nafta u Hrvatsku ne dolaze s tog područja. Mi naftu uvozimo s područja Azerbejdžana, Kazahstana, iz Afrike, Libije i Nigerije, dok nam derivati pristižu s tržišta EU-a, naglasio je Krpan. Činjenica je da je na Bliskom istoku došlo do zastoja transporta nafte pa čak i proizvodnje.

'To je prilično loše jer u trenutku kad proizvođači nafte smanjuju proizvodnju, onda oni interveniraju u samo ležište. To je uvijek riskantan posao zatvarati bušotine jer je pitanje kada je ponovo otvorite, hoćete li ponovo moći uspostaviti nivo proizvodnje koje ste imali prije toga', pojasnio je Krpan.

Moguće puštanje strateških rezervi nafte na tržište

Krpan je komentirao i vijest da je Međunarodna agencija za energiju pozvala države članice G7 da otpuste dio svojih strateških rezervi nafte. 'To je sasvim sigurno jedna od mjera koja je na stolu jer postoji izravna korelacija između nivoa strateških zaliha, mi to kažemo da su to spremnici na površini, i cijene nafte. Ako ova situacija potraje još par dana, uvjeren sam da će na nivou Međunarodne energetske agencije, a isto tako i zemalja G7, doći do definitivne odluke da se ide u određeni nivo otpuštanja tih strateških rezervi'. Istaknuo je da su Amerikanci za to.

'Oni imaju ogromne rezerve u saveznoj državi Louisiana koje su spremni pustiti na tržište. Vidjet ćemo kako će Europa reagirati', kazao je Krpan.

Kolike su hrvatske strateške rezerve nafte?

'Postoji mehanizam koji je uspostavljen još 1979. godine, kod prve iranske krize, gdje svaka zemlja članica Europske unije mora imati 61 dan potrošnje ili 90 dana neto uvoza, ovisno koji je veći broj. Kod nas je to 90 dana. Mi imamo dovoljno nafte za tri mjeseca. Kad kažem dovoljno nafte, to se onda odnosi i na sirovu naftu i na dizel i na benzin. Tako da smo spremni uskočiti ako to bude zahtijevala situacija na tržištu', istaknuo je Krpan.

Tko najviše profitira zbog poremećaja na tržištu

Na pitanje koliko smo blizu ili možda daleko od stvarnog poremećaja opskrbe naftom i derivatima Krpan je rekao da ako se trenutačna situacija s Hormuzom nastavi još neko duže vrijeme kako će se najvjerojatnije ići na otpuštanje određene količine nafte iz strateških zaliha.

'To bi utjecalo na to da ne dođe do stvarnog poremećaja. To je mehanizam kojim se može kompenzirati dostupnost derivata na tržištu. A sad što se tiče cijene, to je drugi par rukava. Trenutačna je situacija takva da još uvijek robe ima, samo je cijena visoko skočila', naglasio je Krpan. Dao je i odgovor na pitanje tko najviše profitira u ovoj situaciji.

'U lancu istraživanja, proizvodnji, trgovini i tako dalje, uvijek najviše profitiraju oni koji imaju kontrolu nad rezervama nafte u ležištu. A to su zapravo velike međunarodne naftne kompanije', rekao je Krpan.