Kako sukob ulazi u drugi tjedan, sve su izraženije političke i gospodarske posljedice – od napada na zaljevske države do rasta cijena energije i straha od šire destabilizacije regije.

Saveznici zatečeni početkom rata

Prema navodima više dužnosnika, američko-izraelski napad na Iran pokrenut je bez šire međunarodne koordinacije. Za razliku od Zaljevskog rata 1991. ili invazije na Irak 2003., ovaj put Washington nije formirao veliku međunarodnu koaliciju niti osigurao snažnu diplomatsku potporu.

Neki europski dužnosnici tvrde da su za početak operacije doznali tek kada je ona već započela. Američki dužnosnik opisao je situaciju u kojoj je jedan ministar obrane bliskog saveznika SAD-a bio na službenom putovanju u Dubaiju upravo u trenutku kada su počeli prvi napadi – bez ikakvih prethodnih informacija, okriva CNN.

U prvim napadima ubijen je iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, što je dodatno destabiliziralo ionako napetu regiju.

Europa između kritike i ovisnosti o SAD-u

Europske države našle su se u nezgodnom položaju. S jedne strane, mnoge vlade kritiziraju način na koji je rat pokrenut i upozoravaju na moguće kršenje međunarodnog prava. S druge strane, sigurnosno su i dalje snažno vezane uz Sjedinjene Države.

Europski diplomati zato pokušavaju održati ravnotežu između političkog neslaganja i očuvanja savezništva.

'Za sada pokušavamo ostati mirni i ne ponižavati ih', rekao je jedan europski diplomat, upozorivši da bi otvoreni sukob s Washingtonom mogao imati ozbiljne posljedice.

Analitičari smatraju da Europa u ovom trenutku reagira uglavnom na poteze američke administracije.

'Oni sada globalno reagiraju na svakodnevne hirove američkog predsjednika koji uzrokuje goleme poremećaje', rekao je Julien Barnes-Dacey iz Europskog vijeća za vanjske odnose.

Zaljevske države pod udarom

Dok Europa pokušava diplomatski reagirati, situacija u državama Perzijskog zaljeva mnogo je dramatičnija. Iran je pokrenuo niz napada dronovima i raketama na ciljeve u Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji, Omanu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru i Bahreinu.

Napadi su pogodili i civilne objekte. U Kuvajtu je dron zapalio zgradu javne ustanove za socijalno osiguranje, dok je projektil u Saudijskoj Arabiji pogodio stambenu zgradu, pri čemu su poginule dvije osobe, a više ih je ozlijeđeno.

Istodobno su poremećene ključne energetske i prometne rute. Prekinuta je proizvodnja ukapljenog plina u Kataru, a promet kroz Hormuški tjesnac – jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte – gotovo je potpuno zaustavljen.

Zbog toga raste nezadovoljstvo među političkim i vojnim dužnosnicima u regiji.

'Poruke koje dolaze iz Washingtona gotovo su pornografske. Kao da vođe uživaju u krvoproliću, bez jasnog cilja. Dok su gospodarstva u GCC-u (Vijeću za suradnju u Perzijskom zaljevu) pogođena', rekao je bivši visoki američki dužnosnik koji se trenutačno nalazi u regiji.

Rat pun neizvjesnosti

Unatoč snažnim američkim i izraelskim zračnim napadima, analitičari upozoravaju da je još prerano procijeniti kako će rat završiti.

Jedan od scenarija je značajno slabljenje iranske vojne moći i smanjenje njezina utjecaja u regiji. No postoji i mogućnost mnogo opasnijih posljedica – destabilizacije države, građanskog rata ili velikog izbjegličkog vala.

U takvom scenariju posljedice bi mogle osjetiti i Europa i Bliski istok.

Sukob je već uzdrmao transatlantski savez, a mnogi diplomati strahuju da bi njegov završetak mogao biti jednako nepredvidiv kao i njegov početak.