Iranski predsjednk je u televizijskom obraćanju poručio da ‘više neće biti projektila prema tim državama osim ako napad na Iran ne dolazi s njihova teritorija’. Istodobno se ispričao državama regije zbog ranijih napada, što je izazvalo kritike tvrdolinijaških političara i dijela vojnog vrha, navodi Patrick Wintour u analizi za The Guardian.

Reakcije su bile toliko snažne da su se pojavili pozivi da se što prije izabere novi vrhovni vođa nakon ubojstva ajatolaha Alija Hameneija. Neki klerici i konzervativni mediji smatraju da bi novi vođa trebao ograničiti politički utjecaj predsjednika.

Istodobno su napadi povezani s Iranom na ciljeve u regiji, uključujući objekte u Bahreinu, nastavljeni. Pojavile su se i nepotvrđene informacije da je Bahrein prvi put uzvratio vatru prema Iranu.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči optužio je Sjedinjene Države za napad na postrojenje za desalinizaciju vode na otoku Kešm. Prema njegovim riječima, zbog toga je poremećena opskrba vodom u 30 sela. U regiji Perzijskog zaljeva nalazi se oko 400 takvih postrojenja, pa bi njihovo gađanje moglo izazvati veliku krizu opskrbe pitkom vodom.

Predsjednik je također sugerirao da su nakon američkog napada na vrh iranskog zapovjedništva neke vojne jedinice možda djelovale bez jasne koordinacije.

Revolucionarna garda (IRGC) reagirala je porukom da poštuje suverenitet susjednih država, ali je naglasila da će američke baze i interesi u regiji ostati legitimne mete. Sličnu poruku poslali su i pojedini zastupnici u iranskom parlamentu.

Dio dužnosnika bliskih predsjedniku tvrdi da je njegova poruka pogrešno protumačena. Prema njihovim riječima, Iran neće napadati susjede ako ne sudjeluju u napadima na Iran, ali će američke vojne baze u regiji i dalje biti potencijalne mete.

Države Perzijskog zaljeva zasad reagiraju oprezno i čekaju hoće li predsjednikova izjava dovesti do stvarne promjene na terenu. Ministri vanjskih poslova Vijeća za suradnju zaljevskih država trebali bi o tome raspravljati na sastanku u nedjelju.