STAV HRVATSKE UDRUGE BANAKA

'Kamate u Hrvatskoj su manje nego što bi to trebale biti'

  • Autor: I.E.Matijašević
  • Zadnja izmjena 14.02.2011 15:13
  • Objavljeno 14.02.2011 u 12:51
Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge banaka

Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge banaka

Izvor: Cropix / Autor: Robert Belošević

Direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček nije htio komentirati neslužbene informacije da će premijerka Jadranka Kosor upozoriti čelne ljude svih banaka u Hrvatskoj da snize sramotno visoke kamate, inače će im Vlada uvesti tzv. bankarski porez. No istaknuo je kako se, s obzirom na aktualnu gospodarsku situaciju u zemlji, može reći da su kamate u Hrvatskoj čak manje nego što bi to trebalo biti

Prema informacijama koje je objavio Vjesnik, premijerka Jadranka Kosor bi ovaj tjedan trebala pozvati na sastanak čelnike banaka kako bi ih upozorila da počnu spuštati kamatne stope jer građani sve teže žive i otplaćuju rate kredita, a i (pre)visoke stope koče i ulagače i investicije. Ne učine li to, u Banskim dvorima navodno se ozbiljno razmišlja o uvođenju kriznog poreza bankama.

'Ne možemo komentirati najave i medijske napise. Pričekajmo kad će više toga biti poznato. Valja istaknuti da su kamate u Hrvatskoj niže od zemalja Europske unije koje nemaju euro, dok su za neke proizvode niže nego u zemljama eurozone', kazao je čelnik Udruge banaka Zoran Bohaček u razgovoru za tportal.

Istaknuo je kako se, s obzirom na činjenicu da Hrvatska nije članica Europske unije i na trenutnu gospodarsku situaciju, 'može čak reći da su kamate u Hrvatskoj čak manje nego što bi to trebale biti'.

'Stavovi Hrvatske udruge banaka o kamatama, profitabilnosti i porezima objavljeni su više puta u našim publikacijama (HUB Analizama)', napomenuo je Bohaček. U svojim publikacijama analitičari Hrvatske udruge banaka su, između ostalog, zaključili kako je 'kriza pokazala da je bankovni sustav u Hrvatskoj i još nekim zemljama Srednje i Istočne Europe imao stabilizirajući karakter, a ne karakter akceleratora krize kao što se mislilo na njezinu početku'.

U dosadašnjim reagiranjima bankari su isticali kako bi eventualno oporezivanje bilo kontraproduktivno. Umjesto oporavka kreditiranja, izglednije je novo stezanje, a vlasnici banaka mogli bi odgovoriti povlačenjem viška kapitala (procjenjuje se, oko dvije milijarde eura). Kao posljedica došlo bi do pritiska na tečaj. S obzirom da bi branjenje tečaja uključivalo i devizne intervencije i povlačenje kuna, to bi bio dodatni poticaj produbljenju recesije.

Kad je u pitanju tzv. bankarski porez, premijerka Jadranka Kosor ga je pokušala uvesti još ljetos, no popustila je pod prijetnjom četiriju najvećih banaka, koje su upozorile da će to dovesti građane na prosjački štap, jer bi bankari svoje troškove prelili na svoje komitente. Kao što su prebacili i valutni rizik, odnosno deviznu klauzulu koju plaćaju građani. To su, naime, najviše platili oni koji su podigli kredite u švicarskim francima. Istina, želja za uvođenjem oporezivanja banaka prošlog ljeta bila je inspirirana visokim proračunskim deficitom, za čije bi krpanje dobro došlo 1,9 milijardi kuna koje bi se ulile u proračun.

Ta je inicijativa posvađala i ekonomske savjetnike predsjednice Vlade. Borislav Škegro bio je protiv, a Željko Lovrinčević se zalagao za namet bankarskom sektoru.

Među protivnicima tzv. bankarskog poreza našli su se i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski, kao i brojni oporbeni političari, koji su se pobunili protiv ove vrste poreza prošle jeseni, kad se činilo da je Vlada odlučna oporezovati banke.

'Uvođenje takvog poreza ne bi donijelo ništa dobroga, jer bi ga se iskoristilo samo za krpanje proračunskih rupa, a banke bi u tom slučaju mogle dići kamate, što ne bi štetilo samo građanima koji imaju kredite, već bi se negativno odrazilo i na rejting države', u ime SDP-a su poručili predsjednik stranke Zoran Milanović, ali i glavni ekonomski strateg Branko Grčić.

Od vladajućih, iz HDZ-a nije bilo jedinstvenog mišljenja, dok je glavni koalicijski partner HSS, odnosno njegov prvi čovjek Josip Friščić kazao da je on za porez bankarskom sektoru jer su svi ostali dali svoj doprinos rješavanju krize.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi