DOCUMENTA UPOZORAVA

Još nema pravomoćne presude za Oluju

  • Autor: Hina/tportal.hr
  • Zadnja izmjena 02.08.2013 15:39
  • Objavljeno 02.08.2013 u 15:39
Documenta Jakovčić Teršelič Stojanović

Documenta Jakovčić Teršelič Stojanović

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Još uvijek nema pravomoćne presude za ratne zločine počinjene tijekom i neposredno nakon Oluje, a brojne civilne žrtve rata nisu primjereno obeštećene, upozorili su danas čelnici Documente - Centra za suočavanje s prošlošću.

Dosad su ekshumirani posmrtni ostaci 941 osobe ubijene tijekom akcija 1995. od čega je identificirano njih 585, što je broj koji bi trebao voditi do kaznenog progona, rekla je Vesna Teršelič, voditeljica Documente, predstavivši kvartalni izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine za razdoblje od travnja do lipnja ove godine.

Političke prepreke iz prošlosti su maknute, ne može biti opravdanja za takvu neučinkovitost i neubrzavanje tih procesa jer je to veliki teret naslijeđa prošlosti za hrvatsko društvo koji mogu umanjiti samo pravosuđa Hrvatske i Srbije, ustvrdila je.

Po njenim riječima, problem je i što civilne žrtve u sudskim procesima najčešće ne dobivaju zadovoljštinu, jer se obeštećenje u sudskoj praksi veže uz pitanje je li bilo kaznene presude za ratni zločin. Bez obzira na nacionalnost, i Srbi i Hrvati su u tim tužbama prečesto morali platiti parnične troškove, rekla je.

Mladen Stojanović
iz Centra za mir, nasilje i ljudska prava iz Osijeka pozdravlja poboljšanje odnosa srpske i hrvatske vlasti, te protokol o suradnji DORH-a i Tužiteljstva BiH kao, ocijenio je, put ka boljoj suradnji u regiji ključnoj za procesuiranje zločina, na osnovi koje bi se moglo otvoriti pedesetak predmeta u Hrvatskoj i BiH.

Rekao je da je od travnja do lipnja u Hrvatskoj zamjetan pad broja postupaka i glavnih rasprava u odnosu na protekle godine, a danas se predmeti u kojima se održavaju glavne rasprave vode uglavnom protiv pripadnika hrvatskih postrojbi jer su pripadnici srpskih uglavnom nedostupni i sve je manje suđenja u odsutnosti.

U tom je razdoblju donesena prva nepravomoćna osuda za Oluju - Božo Bačelić je osuđen na pet godina i deset mjeseci za ubojstvo starijeg srpskog bračnog para i srpskog zarobljenika, a trojica pripadnika "Puma" nepravomoćno su oslobođeni optužbe za ubojstvo civila.

Bi li hrvatski sud izrekao istu presudu kada bi srpski vojnik ubio stariji hrvatski bračni par ili hrvatskog zarobljenika, uvjeren sam da bi kazna bila puno veća, ustvrdio je Stojanović.

Eugen Jakovčić
iz "Documente" ocjenjuje poraznim da se ponovno treba konstatirati porazna činjenica da još nema pravomoćne presude za Oluju. Za nas ta akcija nije samo pobjeda nego i niz ratnih zločina počinjenim nad nevinim civilima, rekao je.

Documenta smatra da bi zakonodavac trebao razmotriti novi Kazneni zakon koji je blaži za slučajeve ratnog zločina silovanja od prethodnog, odnosno najmanja kazna je tri godine, dok je prije taj minimum bio pet godina.

U vezi izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članica EU, Documenta ocjenjuje da počinitelje svih kaznenih djela treba privesti pravdi i da nisu opravdana uvođenja bilo kakvog vremenskog ograničenja u primjeni europskog uhidbenog naloga.

Najavili su da će najesen početi s istraživanjem informativnih emisija HRT-a o praćenju dviju presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, Jadranku Prliću te Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću Prliću, u kojima se, kažu, nije pridavala velika pozornost civilnim žrtvama.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!