Stručnjak za agroekologiju Ivica Kisić upozorio je da vjetar i nadolazeća kišna sezona na izgorjelom požaru povećavaju rizike u prometu te od bujica na mjestima na kojima vegetacija više ne štiti tlo. Poljoprivredne kulture doživjet će pak katastrofalne posljedice, ovisno o tome koliko je požar došao blizu obradivih površina
Zbog požara u Omišu, kao i drugih ove sezone, 2026. godina je na putu da postane najteža po ovom pitanju u novijoj hrvatskoj povijesti. Ustvrdio je to, gostujući kod voditeljice Hanan Nanić na N1, Ivica Kisić, stručnjak za agroekologiju i profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.
'Požarna sezona završava 1. listopada, ali ja bih rekao da tek tada kreće sezona sprječavanja požara za sljedeću sezonu. Ova godina je iznimno teška, nezahvalna, požara je sve više. Dosad ih je 2017. godine bilo najviše; imali smo oko 6900 otvorenih požara. Sada ih već do 10. kolovoza imamo 5700, dakle 15 posto više nego u istom periodu te najteže godine, 2017. Tlo, voda, zrak, vegetacija, to je nažalost nastradalo. Koliko će nastradati, to ovisi o gorivoj masi na nekom području – što je nje manje, to će biti manje posljedica po tlo, zrak, vodu', rekao je Kisić, prenosi n1info.hr.
Upitan o posljedicama ovih požara, naveo je da će vjetar odnositi čestice pepela i praha, što će, pogotovo noću, smanjiti vidljivost i povećati rizik prometnih nesreća. Također, upozorava na opasnost od erozije vodom te bujičnih poplava u kišnoj sezoni ove jeseni jer je izgorjela vegetacija koja je štitila tlo. Posljedice će se osjetiti i u poljoprivrednom sektoru.
'Bit će katastrofalne posljedice na poljoprivrednim kulturama, bilo da su to masline, vinova loza, bajam. Sve je to ovisno o tome koliko je požar došao blizu obradivih površina. Sada su popucale bobice i neće biti velik prinos samog grožđa. Međutim, ako požar uđe u maslinike i vinograde, tada su vlasnici prisiljeni čupati vinograd i tek za šest, sedam godina imati urod na toj površini', predviđa Kisić.
vezane vijesti
Gusta vegetacija ne smije biti pokraj kuća
Iako je za maslinu naveo da je otporna biljka, sve ovisi o temperaturi, kaže agroekološki stručnjak, dodajući da će maslinari doznati što je sve izgorjelo nakon što se stanje smiri. U slučaju kompletnog izgaranja, Kisić objašnjava da ide 'sječa do panja i čeka se da, poslije osam do deset godina, ponovno imamo maslinu na toj površini'.
Gubici su već primjetni, a da bi se ovakve situacije spriječile u budućnosti, gusta vegetacija mora se micati što dalje od civilizacije.
'Moramo zonu požara, gorivu zonu, maknuti od kuća i poljoprivrednih površina. Ne smijemo dopustiti da gusta vegetacija bude uz samu kuću, moramo to odbaciti 20-30 metara od stambenih objekata i poljoprivrednih površina. Ublažit ćemo štetu ako to napravimo', zaključio je Kisić.
