Istraživanje je objavljeno tijekom iznimno vrućeg ljeta na sjevernoj hemisferi, kada su ekstremne vrućine nadmašile rekorde i pridonijele smrti desetaka tisuća ljudi.

Za potrebe studije američki tim, koji su predvodili istraživači sa Sveučilišta Stanford, pokušao je procijeniti koliko će često globalno zatopljenje uzrokovano ljudskim djelovanjem podići temperature na razine koje starije osobe više ne mogu podnijeti. Dosadašnja istraživanja na tom području koristila su se pokazateljem poznatim kao temperatura vlažnog termometra, koji uključuje i vlažnost zraka kako bi se procijenilo koliko topline ljudsko tijelo može podnijeti.

Međutim, ta su istraživanja provedena na mladim i zdravim odraslim osobama, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu The Lancet Planetary Health. To znači da nisu uzela u obzir veći rizik koji vrućina predstavlja za starije osobe, jer se one manje znoje, često imaju slabije srce te postojeće zdravstvene probleme.

Stoga su istraživači upotrijebili podatke iz novijih eksperimenata s temperaturom vlažnog termometra provedenih u Sjedinjenim Državama, u kojima se ispitivalo kako osobe starije od 60 godina podnose visoke temperature i vlagu.

Uzimajući u obzir starenje svjetskog stanovništva, zatim su modelirali kako će vrućina utjecati na zdravlje ljudi u tri različite dobne skupine do 2100. godine, pri različitim razinama globalnog zatopljenja.

„Nepodnošljiva vrućina pojavljivat će se u mnogo većim razmjerima i trajati dulje, pogađajući mnogo više ljudi nego što se dosad procjenjivalo”, zaključili su istraživači.

Poticanje 'klimatske migracije'

Ako se svijet zagrije za 1,5 stupanj Celzijev u odnosu na predindustrijske razine, procjenjuje se da će 22 posto ljudi starijih od 60 godina širom svijeta svake godine najmanje mjesec dana biti izloženo opasnim razinama vrućine.

Svaki dodatni stupanj zatopljenja značit će da će još milijardu ljudi otprilike mjesec dana biti izloženo kombinaciji vrućine i vlage koja premašuje sposobnost njihova tijela da se s njom nosi.

Ako se svijet zagrije za 3 stupnja Celzijeva, starije osobe u najteže pogođenim regijama - južnoj Aziji i zemljama Perzijskog zaljeva - mogle bi se suočiti s opasnim vrućinama danju i noću tijekom tri uzastopna mjeseca godišnje, navodi se u studiji.

Kao zemlje koje su suočene s najvećom prijetnjom izdvojene su one s visokom razinom siromaštva i ograničenim pristupom hlađenju, među kojima su Indija, Pakistan, Bangladeš, Mjanmar i Niger.

„Ovi rezultati upućuju na to da bi nepodnošljiva vrućina mogla sve više poticati unutarnje raseljavanje i prekogranične klimatske migracije, stvarajući nove izazove za javne politike i humanitarne napore”, upozorili su istraživači.

Kako bi se izbjegli takvi sumorni scenariji, istraživači su pozvali svijet da smanji emisije stakleničkih plinova koji zagrijavaju planet te da budući planovi za suočavanje s vrućinom daju prednost zaštiti ugroženih starijih osoba. Većina smrti povezanih s vrućinom događa se u zatvorenim prostorima, istaknuli su, zbog čega je osobito važan „širi pristup klimatizaciji i drugim mogućnostima hlađenja”.

Požari, dugotrajni toplinski valovi i suše poharali su Europu tijekom ljeta za koje se očekuje da će biti najtoplije u povijesti mjerenja na tom kontinentu, koji se ujedno najbrže zagrijava na svijetu.

Za sljedeću godinu očekuju se još veće vrućine.