Kao i svakog ljeta, vatrogasci su usred visokih vrućina, neopreznosti izletnika, ali i zlih namjera piromana, imali pune ruke posla u gašenju brojnih požara, primarno u priobalnim područjima. Najnoviji primjer je velika katastrofa kod Omiša. Problem je to koji muči Hrvatsku od pamtivijeka, a uz vatrogasce i policiju problematikom se bave i Hrvatske šume, prepoznajući da je uz ljudsku ruku u ovoj borbi potrebna i tehnologija.

Stoga su pokrenuli projekt Firestop, kojim preko kamera pokrivaju više od 95 tisuća hektara šuma i šumskog zemljišta kako bi odmah detektirali stvaranje vatre.

Blaž Štefanek, voditelj projekta Firestop, naveo je za tportal da ove kamere pokrivaju 41 lokaciju u devet županija: Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj, Zadarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Ličko-senjskoj, Karlovačkoj i Vukovarsko-srijemskoj. Funkcioniraju po algoritmu za prepoznavanje dima i vatre koji je razvijen na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, a tehničko održavanje vrši tvrtka Odašiljači i veze (OIV). Da je posrijedi dobar potez, svjedoče sami rezultati.

'Sama činjenica da je određeno područje pod videonadzorom potiče odgovornije ponašanje građana, budući da je ljudski nemar najčešći uzrok požara. Zahvaljujući pojačanim preventivnim aktivnostima Hrvatskih šuma, uključujući i sustav FIRESTOP, u posljednjih osam godina broj šumskih požara smanjen je za 58 posto, a prosječna opožarena površina za 33 posto u odnosu na razdoblje 1992.–2017. Posebno ohrabrujući su podaci iz 2025. godine, koja je zabilježila ispodprosječan broj požara i opožarenih površina. Najugroženije područje i dalje je mediteranska Hrvatska, osobito Dalmacija, no zbog sve izraženijih toplinskih valova i klimatskih promjena rizik od požara raste na području cijele Hrvatske. Osim ljetnih mjeseci, značajan rizik predstavlja i proljetno spaljivanje korova, zbog čega građane pozivamo na odgovorno ponašanje i prijavu namjere spaljivanja lokalnim vatrogascima. Također, od 1. lipnja do 31. listopada zabranjeno je paljenje vatre na otvorenom prostoru', kazao je Štefanek.

Hrvatske šume su izrealizirale ovaj projekt vrijedan 3.249.471,29 eura, uz veliku pomoć kohezijskih fondova Europske unije iz kojih je za ovaj sustav videonadzora i ranog otkrivanja šumskih požara stiglo 2.640.848,71 eura podrške.

'Projekt je financiran s 85% sredstava iz Europskog kohezijskog fonda, dok su Hrvatske šume osigurale preostala sredstva. Sustav omogućuje otkrivanje dima i vatre u stvarnom vremenu, danju i noću, čime se značajno ubrzava reakcija vatrogasaca. Kamere pokrivaju 360 stupnjeva, a vatrogasci u županijskim centrima mogu njima upravljati, zumirati sliku i preciznije procijeniti potrebu za intervencijom. Sustav također sadrži simulator širenja požara koji, na temelju vremenskih uvjeta, predviđa moguće širenje požara', opisao je Štefanek mogućnosti ovih kamera.

Šumar Slamić: 'Tri dana požara, svaki ugašen u pola sata'

S ovim informacijama, zaputili smo se u šumariju Šibenik, gdje nas je tamošnji voditelj, Ante Slamić, poveo u šumovita dalmatinska brda odakle puca pogled na cijeli arhipelag s Kornatima, Zlarinom i drugim prekrasnim jadranskim otocima. Uz blještavo sunce nad vedrim nebom te temperature koje bi itekako mogle izazvati vatrenu stihiju koji bi bez nadzora mogao izmaći kontroli. Same kamere su rasprostranjene divljinom te županije, na nepristupačnim mjestima.

Jedna od njih koju smo vidjeli, postavljena je visoko kako bi imala široki pregled šumskog područja i okolice, a također je time sigurna od oštećenja koja bi mogle izazvati životinje ili sami ljudi. Iznimka su kukci koji znaju sletjeti na kameru, ali bez da ometaju njen rad.

Slamić, šumar s 20 godina iskustva, navodi da Hrvatske šume pored financiranja projekta također rade i konfiguraciju terena te podršku u vidu lokacija gdje se kamere postavljaju. Srećom, šibensko područje ove godine ne pamti velike požare, a naš sugovornik za to izravno hvali nadzor.

'Konkretno na području Perkovića, u kratkom periodu, imali smo tri dana uzastopno požare i svaki je ugašen u prvih pola sata i upravo je Firestop pridonio tome. On ima dva efekta. Jedan je preventivni, a drugi je praćenje razvoja svih tih požara. Kako se tehnologija razvija, sama kvaliteta svakog novoga implementiranog sustava kamera je i kvalitetnija. Tako da sa svakim novim ulaženjem i softverskim programima koji dolaze poboljšavamo kvalitetu te je djelovanje puno brže. Lociranje svakog požara je kraće i vatrogasci nakon toga imaju točne upute kako doći što brže do lokacije i u kojem smjeru se požar razvija', opisao je Slamić.

Uz vatrogasce i šumare, kamera je pomagala i policiji. Iako Slamić nije mogao navesti konkretne slučajeve, kamere Firestop služe i kao dokazni materijal protiv osoba koje pale prirodu.

'Ovo su kamere jako velikih rezolucija, koje na desetke kilometara udaljenosti mogu čak vidjeti tablice vozila. Tako da se one koriste i kao dokazni materijal, i policija ih koristi kao dokaz u istražnim radnjama, da ne bi bilo nekih podmetnutih požara', rekao je Slamić.

Vatrogasni zapovjednik Dukić: Odluka se donese u minuti, prije procjene na terenu

Dok Hrvatske šume nemaju uvid u sam videonadzor, zaputili smo se do Javne vatrogasne postrojbe Šibenik u čijem sjedištu se kamere Firestop prate uživo te također čuvaju i starije snimke. Tako smo vidjeli prizore iz Perkovića koje je Slamić spomenuo kao i druge požare, čak i pijavicu. Kako su nam vatrogasci pokazali na monitorima, sustav koji prati videonadzor omogućuje i lociranje požara na radaru kako bi imali uvid gdje točno gori.

Darko Dukić, zapovjednik vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije još od rujna 2007. godine, prisjetio se kako je videonazdor požara u ovoj županiji krenuo s tri kamere, a sad su se popeli na njih 24 čime je pokriveno 90 posto njegovog djelokruga. Procjena stanja i slanje odgovarajućih snaga sada se odradi, kako kaže, 'doslovce u prvoj minuti'.

'Prije neki dan u Rogoznici buknuo je požar nakon pada dalekovoda. Požar se vrlo brzo počeo širiti i ugrožavati stambene objekte. Vatrogasne snage, zračne snage, sve je dignuto pravovremeno, prije dolaska prvih vatrogasaca na teren. Prije bi prvo ljudi došli na teren pa se procjenjivala situacija, a sada trenutno nadležni zapovjednik ili djelatnici u županijskom centru odmah donose odluku i trenutno rade', pojasnio je Dukić.

Kroz svoju karijeru, prošao je kroz tisuće požara, ali nije dvojio koji mu je obilježio karijeru i život: Kornatska tragedija 2007. godine kada je život izgubilo 12 vatrogasaca. Prošao je još velikih požara u šibenskom području kao što je bio požar kod Zatona u vodičkom zaleđu 2022. godine te požar u Grebaštici 2023. godine, oba s velikim materijalnim štetama i višednevnim gašenjem.

Tragična prošlost se ne može promijeniti, ali bolja reakcija i nadzor danas ostavljaju prostora za optimizam da su takvi dani iza stanovnika Šibensko-kninske županije kod kojih prijetnje vatre nikad ne staju.

'Ove godine do ovoga trenutka imamo 378 požara otvorenog prostora. Najveći dio tih požara je sada, u ljetnim mjesecima. Ali, zasad smo super zadovoljni i bez obzira na povećani broj požara, nemamo one katastrofalne koji su napravili veliku štetu, pogotovo na imovini', ustvrdio je Dukić dajući nam najsvježije podatke koje je imao tijekom našeg intervjua 10. kolovoza.

Okidač je bio požar u Splitu 2017: Vlastitim kapacitetima na EU projekte

Vraćajući se na prošlost domaćih požara, Štefanek se prisjetio da Hrvatske šume godinama tijekom požarne sezone organiziraju Motriteljsko-dojavnu službu, koju čine stalni zaposlenici i sezonski radnici. Posebno pamte 2017. godinu kada je zbog velikog broja požara izgorjelo 48.500 hektara šuma i šumskog zemljišta. Požar je došao čak i do Splita, ugrozio ljudske živote i imovinu, što ih je potaknulo na dodatna ulaganja u protupožarnu zaštitu kroz videonadzor.

Pravilnik o šumama je tu opciju predvidio još 2015. godine, ali prvi projekt je krenuo 2018. godine u četiri dalmatinske županije s po dvije kamere na 49 lokacija. Sustav se dalje širio na devet županija i 111 lokacija sve dok Firestop i službeno nije pokrenut 2024. godine kao dio tog sustava. Nakon što istekne potpora kohezijskih fondova čije je financiranje predviđeno do 31. prosinca 2028. godine, HŠ je naveo da će nastaviti financirati projekt vlastitim sredstvima 'još najmanje pet godina, a vrlo vjerojatno i dulje'.

Štefanek navodi da prijave na EU projekte provode vlastitim stručnim kapacitetima. Firestop su radili u suradnji sa Službom za EU projekte i Službom za ekologiju i zaštitu šuma. Pothvat koji nije prošao bez izazova.

'Samostalno smo pripremili natječajnu dokumentaciju. Takav pristup omogućio je da projekt bude usklađen sa stvarnim potrebama gospodarenja šumama i zaštite šumskih ekosustava te sa Zakonom o šumama i Pravilnikom o zaštiti šuma od požara. Iz perspektive voditelja projekta, najveći izazov tijekom pripreme ovog projekta bio je kvalitetno povezati tehničke, operativne i financijske elemente projekta u jednu cjelinu. Jedan od izazova bila je koordinacija aktivnosti na terenu te samog projektnog tima. Uspješna provedba zahtijevala je kontinuiranu suradnju organizacijskih jedinica Hrvatskih šuma, izvođača radova, dobavljača opreme i drugih dionika kako bi se osiguralo da svi elementi sustava budu postavljeni i funkcionalni u skladu s planiranim rokovima i ciljevima projekta. Prijava projekta je zahtjevan proces, ali iskustvo Hrvatskih šuma, službe za EU projekte, uspješno se nosi sa složenošću ovog procesa', prisjetio se Štefanek pripremanja prijedloga za financijsku podršku Europske unije.

Bolji nadzor paleža korova: 'Stručno smo dobro pokriveni, radni kadar malo šteka'

Videonadzor koji smo vidjeli, barem u Šibensko-kninskoj županiji, sjajno funkcionira, a Slamić ističe da je ljudski faktor koji zapravo pristupa gašenju i dalje nezamjenjiv. Pitamo ga, međutim, bi li želio vidjeti još kakva poboljšanja kod same infrastrukture. Dok za kamere navodi da se moderniziraju i razvijaju s novim tehnološkim dostignućima, naš sugovornik bi volio vidjeti još šumara na samom terenu.

'Stručno smo dobro pokriveni, kako inženjerskim, tako i tehničkim kadrom, ali da, radni kadar je taj koji nam malo šteka. Ipak smo turističko mjesto i imamo u sezonskom dijelu godine veliki odljev ljudi u turizam. Tako da nam je u tom dijelu malo teže ali još se snalazimo', rekao je Slamić.

Zadovoljan je i sa samim radom HŠ-a u sprječavanju ljudskih uzroka požara. Za piromane govori da će ekstrema uvijek biti, no da sve više ljudi shvaća važnost opreza u prirodi putem letaka, promocija i edukacija koje HŠ provode upravo kako bi osvijestili ljude.

Sa vatrogasne strane, načelnik Dukić navodi da je u razdoblju zabranjenog spaljivanja prije Firestopa bilo stotinjak prijava u županiji, a ove godine, do 1.6. zaprimili su 4674 prijave spaljivanja. Da to još više podignu, napravili su i mobilnu aplikaciju FireApp preko koje su 2025. godine zaprimili 6700 prijava spaljivanja korova na razini cijele godine.

'Sve to zaprimaju djelatnici u županijskom vatrogasno-operativnom centru, s točnim podacima, ovih godina nijedno takvo spaljivanje nije izmaknulo kontroli si sve pratimo sa sustavom videonadzora. Ako posumnjamo da će nešto izmaći kontroli, šaljemo najbližu vatrogasnu postrojbu, a odmah za nama idu i policijske snage', opisao je Dukić kako se kod spaljivanja korova ne pazi samo na sigurnost već i na kažnjavanje okrivljenih, ako za to ima potrebe.

Hrvatska među najugroženijima od požara: Firestop u europskom vrhu nadzora

U međuvremenu, Firestop nije prvi put da su Hrvatske šume povukle kohezijske fondove Europske unije za projekte koji unapređuju vođenje domaćeg šumskog područja.

U prošlom programskom razdoblju od 2014. do 2020. godine, imali su četiri takva projekta. Štefanek je tu posebno istaknuo projekt 'Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima u dunavsko-dravskoj regiji – NATURAVITA'.

'Vrijednost ovog projekta bila je 49.051.126 eura, a iznos bespovratnih sredstava bio je 41.693.457 eura. Projekt se provodio od 23. lipnja 2015. do 23. rujna 2023. Projektom je razminirano 25,3 ha površine šuma i šumskog zemljišta. Izvršena je biološka obnova šuma sadnjom 2 milijuna autohtonih sadnica. Osim toga, u sklopu projekta izgrađeno je i obnovljeno 107 ha protupožarnih prosjeka i 33 km protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste. Rekonstruirana je šumska kuća Podravlje u Edukacijsko-posjetiteljski centar gdje se provode sadržaji šumske pedagogije. Dio aktivnosti bio je i zaštita i očuvanje voda i o vodama ovisnih ekosustava koje je provodio naš partner, Hrvatske vode. Kontinuirano pratimo mogućnosti financiranja kroz fondove Europske unije te pripremamo nove projektne prijedloge usmjerene na digitalizaciju, zaštitu od prirodnih nepogoda, prilagodbu klimatskim promjenama, očuvanje bioraznolikosti i održivo gospodarenje šumama', najavio je Blažek.

Do tada, Firestop je pokazao rezultate i plan je da se ovaj dobro uspostavljeni sustav nastavi dalje. Tim više jer ugroženost Hrvatske od požara nije za šalu, no s druge strane ovakvim sustavom nadzora ulazimo u europski vrh.

'Područje Mediterana je u svjetskim okvirima jedno od najugroženijih područja što se tiče opasnosti od nastanka požara u prirodi, pa niti Hrvatska tu nije izuzetak. Naprotiv, zbog velikog obalnog pojasa spadamo u najugroženije zemlje. Uglavnom, sve zemlje pokušavaju samostalno razviti metode očuvanja šuma i okoliša općenito kada je u pitanju zaštita od požara, a svi međusobno surađujemo i razmjenjujemo iskustva po pitanju razvoja tehnologija uočavanja požara i brzog gašenja. Projekt FIRESTOP, kojeg smo uspješno implementirali, spada u sam europski vrh po pitanju implementacije tehnologije u sustavima zaštite od požara, kao i međusektorske suradnje koju smo ostvarili u ovom projektu', zaključio je Štefanek za tportal.

Ova publikacija nastala je u sklopu projekta EuSEE, koji sufinancira Europska unija. Izneseni stavovi i mišljenja pripadaju isključivo autorima i ne odražavaju nužno stavove tijela koje je dodijelilo potporu, te se Europska unija ne može smatrati odgovornom za njih.