PRIJETNJA EUROPSKOJ SIGURNOSTI

IFIMES: Zašto Hrvatska ne procesuira Dodika?

Milorad Dodik

Milorad Dodik

Izvor: tportal.hr / Autor: predsjednikrs.net

Međunarodni institut za balkanske i bliskoistočne studije (IFIMES) iz Ljubljane, čiji je počasni predsjednik inače bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, objavio je podužu analizu lika i djela Milorada Dodika pod naslovom 'Zašto Hrvatska ne procesuira Milorada Dodika?'. Prema mišljenju IFIMES-a, Dodik svojim djelovanjem predstavlja prijetnju europskoj sigurnosti

Tportal u nastavku donosi najzanimljivije dijelove IFIMES-ove analize. 'Od 2006. godine u Bosni i Hercegovini (BiH) nije zabilježen evidentniji napredak, a ključni politički lider, koji je najodgovorniji za takvo stanje je aktualni predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. U analizi IFIMES-a navodi se da Dodik i njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) zloupotrebljavaju postojeću ustavnu strukturu i blokiraju djelovanje države Bosne i Hercegovine. To se pokazalo prilikom donošenja niza zakona, koji su važni za funkcioniranje države BiH, ali i prilikom formiranja Vijeća ministara BiH, koje još uvijek nije formirano iako su parlamentarni izbori održani 3. listopada 2010. godine ponajviše zahvaljujući blokadama, koje dolaze od SNSD-a i političkih stranaka iz RS-a. U posljednje vrijeme to je najvidljivije kroz pritiske iz Dodikovog establišmenta i kroz pokrenutu proceduru u Parlamentu BiH za ukidanje Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

Razlog za ukidanje Suda i Tužilaštva BiH, između ostaloga, u činjenici je da značajan broj vodećih funkcija obnašaju pojedinci koji su nositelji kriminala i/ili su u povezani s organiziranim kriminalom, zaključuju u IFIMES-u. Upravo zbog toga Sud i Tužilaštvo BiH snažna su prepreka Miloradu Dodiku. Dodik je 2004. godine bio optužen po 33. točke optužnice, u sudskom procesu oslobođen je tih optužbi, ali je kasnije utvrđeno, da je mnogobrojne dokaze falsificirao i vršio pritisak na svjedoke, koji su nagrađeni funkcijama u njegovom režimu. Slučaj Dodik još uvijek nije zaključen u Tužilaštvu BiH.

'Dodik je podržao raketiranje Zagreba'

Izborom Ive Josipovića za predsjednika Republike Hrvatske uspostavili su se prijateljski odnosi između Josipovića i Dodika. Za bolje razumijevanje odnosa u BiH i regiji potrebno je razotkriti ulogu Dodika tijekom rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995. godine. Dodik se međunarodnoj zajednici tijekom i poslije rata predstavljao kao borac protiv Radovana Karadžića i Srpske demokratske stranke (SDS). U osnovi, njegov sukob sa SDS-om, posebno tijekom rata, postojao je zbog njegovog kriminala i krijumčarenja visokotarifnim robama, a ne zbog političkog neslaganja. Kada se analiziraju zapisnici ratnih sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, jasno je da se Dodik nije suprotstavljao politici SDS-a kada su u pitanju ratni zločini i odnos prema nesrpskom stanovništvu.

Posebno zabrinjava činjenica da je Dodik javno podržavao raketiranje Zagreba 2. i 3. svibnja 1995. godine, što je evidentno iz transkripata sa 3. izvanredne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske održane 23. i 24. svibnja 1995. godine pod predsjedavanjem osuđenika za ratne zločine Momčila Krajišnika. Iz transkripta, čija je autentičnost ovjerena na Haškom sudu je jasno, da je Dodik podržavao bombardiranje Zagreba, između ostalog, javno izrečenim riječima na sjednici Narodne Skupštine Republike Srpske riječima: 'Ono oko bombardiranja Zagreba, ja se slažem da je trebalo tući Zagreb, ali ne smijemo to reći, ako je to trebalo reći, ne onaj način prenijeti, to je morao biti oprezan urednik koji je to puštao…'

Za zločin bombardiranja Zagreba je pravomoćnom odlukom Haškog suda Milan Martić osuđen na 35 godine zatvora jer je planirao, poticao, naredio, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu ili izvršenje granatiranja civilnih dijelova grada Zagreba i civilnog stanovništva tog grada, pri čemu su mnogi civili ubijeni i ranjeni.

Što je IFIMES?

Djelovanje IFIMES-a posebno je usmjereno na područja međunarodne politike i gospodarstva, međunarodnih odnosa, savjetovanja državnih institucija, poduzeća, pojedinaca i dr. IFIMES traži i predlaže politička rešenja svjetskim vladama, prije svega za regije Balkana i Bliskog istoka. Njihove analize stanja na Balkanu često prenose lokalni mediji. Međunarodni institut IFIMES je partner World Security Networka iz New Yorka, Globalvision News Networka iz New Yorka, Eksperimentalnog stvaralačkog centra Kurgijana, međunarodnog fonda stacioniranog u Moskvi i International Center for Consultations iz Haife u Izraelu. Kako navode na svojim internetskim stranicama Global Development Network iz Washingtona je relevantnost istraživanja Međunarodnog instituta IFIMES ocijenio sa stopom relevantnosti 93,00 posto. Direktori na Institutu su Bakhtyar Aljaf i Zijad Bećirović, a počasni predsjednik je bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.

Kakvu ulogu igraju Josipović i Pupovac?

'Zašto Milorada Dodika  Republika Hrvatska nije procesuirala?' pitaju se u IFIMES-u. Otvoreno postavljaju pitanje i kakvu je ulogu u tome imao Milorada Pupovca (SDSS) i aktualni predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, kojeg je Dodik prošle godine putem svog režimskog medija Nezavisnih novina iz Banje Luke proglasio osobom godine u Republici Srpskoj.

Također se pitaju kakva je uloga banjolučkog biskupa Franje Komarice, kojeg je Dodik nedavno odlikovao ordenom časti Republike Srpske i kojeg je biskup sa zadovoljstvom primio, a pritom je zaboravio povijesnu činjenicu da je zaslugom vlasti Republike Srpske, čiji je Dodikov režim pravni nasljednik, u Republici Srpskoj živi svega pet posto prijeratnog stanovništva hrvatske nacionalnosti. Kako je u cijelu priču uvučena i Katolička crkva? Hoće li Republika Hrvatska pokrenuti kazneni postupak protiv Dodika zbog poticanja i podržavanja ratnog zločina ili će ga aktualna vlast u Hrvatskoj abolirati?

Kada je u pitanju 'slučaj Dodik', pred najvećim iskušenjem naći će se hrvatsko pravosuđe, od kojeg se očekuje da na osnovu već postojećih dokaza pokrene proces protiv Dodika zbog njegovog poticanja i javne podrške Martićevom bombardiranju Zagreba 1995. godine.

Dalje se u analizi problematizira postojanje paraobavještajnih i paravojnih formacija u Republici Srpskoj pod kontrolom Milorada Dodika. Dio formacija registriran je kao zaštitarske tvrtke, dok ostale djeluju na druge načine. Podrška osuđenicima i optuženima za ratne zločine je redovita praksa Milorada Dodika. Još uvijek nitko u Bosni i Hercegovini nije pokrenuo inicijativu da se svim osoba koje su osuđene ili su bile osuđivane za ratne zločine trajno oduzmu pojedina građanska prava.

Kamo su nestali milijuni?

Međunarodni institut IFIMES istražuje ulogu Milorada Dodika i bivšeg guvernera Centralne banke BiH Petera Nicholla (Australija, kasnije državljanin BiH) u nestanku znatne količine novca prilikom konverzije tzv. srpskih dinara u bosanskohercegovačku valutu, konvertibilne marke. Kamo su nestali milijuni i u čije privatne džepove su otišli?

Američka administracija je u veljači 2008. godine uvela 'tihe' sankcije prema SNSD-u, ali nisu urodile plodom. Blokada računa SNSD-a kao prva faza pokrenula bi niz pozitivnih procesa unutar SNSD-a u vrijeme dok unutar te stranke traju žestoke borbe za dominaciju. Druga faza je zabrana putovanja za Dodika i vidljivije predstavnike njegovog režima i članove njihovih obitelji u države EU-a i SAD-a. Zabrana ulaska u EU automatski bi se odnosila i na zabranu putovanja u države zapadnog Balkana. Tako se ne bi dogodilo, da Dodik nedavno javno zabranjuje dolazak u RS jednom članu Europskog parlamenta, umjesto da EU njemu i njegovim suradnicima zabrani ulazak u EU.

Kako se Dodik obogatio?

Potrebno je istražiti kako je Dodik došao do enormnog bogatstva čija se vrijednost procjenjuje na preko 500 milijuna eura, dok je nezaposlenost u RS-u 42 posto, budžetski deficit preko milijardu KM. Obavještajne agencije najutjecajnijih država došle su do saznanja da je Dodik prebacio znatnu količinu novca u jednu od baltičkih država.

Međunarodni institut IFIMES smatra da EU i SAD ne smiju podcijeniti Dodikovu prijetnju europskoj sigurnosti i da je potrebno pokrenuti dodatne aktivnosti kako bi se pravovremeno spriječile negativne konzekvence Dodikovog djelovanja. Nužno je izvršiti reviziju sudskog postupka protiv Dodika iz 2004. godine zbog falsificiranja dokaza u sudskom postupku. Izuzetno je važno obnoviti i proširi optužnicu protiv Milorada Dodika, koja je tada sadržavala 33 tačke. U proteklom sudskom procesu, koji je završen 2005. godine, došlo je do falsificiranja dokumenata i vršeni su pritisci na svjedoke, o čemu postoje saznanja i dokazi.

Visoki predstavnik u BiH zajedno sa ambasadorima država članica Vijeća za implementaciju mira (PIC) trebaju sankcionirati svako političko djelovanje i retoriku, koja narušava odnose unutar BiH i koja nije u funkciji jačanja države BiH na njezinom putu prema članstvu u NATO-u i EU-u', zaključuje se u analizi ljubljanskog IFIMES-a.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi